Zagrebački kit[1] (lat. Mesocetus agrami) izumrla je vrsta kitova usana koja je živjela u miocenu prije otprilike 11,608 − 7,246 milijuna godina.[2]
Rasprostranjenost
Ostatci ove vrste pronađeni su samo u Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj. U Bosni i Hercegovini nađeni su na četirima lokalitetima: Knežica kraj Bosanske Dubice, Šargovac kraj Banje Luke te Dažnica i Kalenderovci, oboje kraj Dervente, dok su u Hrvatskoj pronađeni samo u zagrebačkome kvartu Podsused[2] s ostatcima vrste Heterodelphis croatica i neidentificirane vrste roda Champsodelphis.[3]
Opis
Primjerak ove vrste otkriven u podsusedskome laporu u 19. stoljeću bio je, smatra se, mlad, a njegova je dužina iznosila oko šest metara.[1]
Povijest
Prema Ljudevitu Vukotinoviću ostatke zagrebačkoga kita najvjerojatnije je prikupio Mijat Sabljar u Podsusedu. Ostatke zagrebačkog kita koji su se nalazili u depou tadašnjeg Narodnog muzeja Gjuro Pilar poslao je belgijskom zoologu i paleontologu Pierre-Josephu van Benedenu. Poslano je jedanaest kostiju među kojima su: stražnji dio lubanje, razni kralješci, fragment rebra te dio čeljusti i slušnoga aparata. Pierre-Joseph van Beneden ustanovio je da je riječ o novoj vrsti roda Mesocetus koju je nazvao Mesocetus agrami, po Agramu, njemačkomu imenu za Zagreb.[4]
Godine 2001. postavljena je rekonstrukcija zagrebačkoga kita Zdenka Šlibara s uklopljenim odljevcima prvotno otkrivenih kostiju koje je napravio restaurator Slavimir Slaviček u blizini područja gdje je zagrebački kit bio prvotno otkriven.[4]
Izvori
Vanjske poveznice
