Louisiana

State of Louisiana
État de Louisiane

Nadimak: Bayou State, Child of the Mississippi, Creole State, Pelican State, Sportsman's Paradise, Sugar State
Glavni grad	Baton Rouge
Najveći grad	New Orleans, poslije uragana Katrina, vjerojatno Baton Rouge
Guverner	John Bel Edwards (Demokratska stranka)
Službeni jezik	engleski i francuski
Površina	134.382 km²
- kopno	112.927 km²
- voda	21.455 km²
Stanovništvo (2000.)
- broj	4.496.334
- gustoća	40//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
- datum	30. travnja 1812.
- poredak	18.
Vremenska zona	Central : UTC-6/-5
Zemljopisna širina	29°N - 33°N
Zemljopisna dužina	89°W - 94°W
Širina	210 km
Dužina	610 km
Visina
- najviša	163 m
- najniža	-2,5 m
Kratice
- poštanska	LA
- ISO 3166-2	US-LA
Internetska stranica	www.louisiana.gov

Louisiana (francuski: Louisiane) je južnjačka država u Sjedinjenim Američkim Državama. Glavni grad države je Baton Rouge, a najveći grad je New Orleans.

Veliki dio istočne granice obilježava rijeka Mississippi. Louisiana je jedina američka država s političkim pododjeljcima nazvanim župama koje su ekvivalentne županijama.

Župe (Parishes)

Louisiana i Aljaska su dvije od 50 američkih država koje nisu podijeljene po okruzima (counties), a u slučaju Louisiane to je župa, točnije civilna župa, i nasljeđe su rimokatoličkih francuskih i španjolskih kolonijalnih utjecaja. Godine 1803 Orleans Territory (kasnija Louisiana) podijeljen je na 12 okruga da bi tek 1807. bila podijeljena na 19 župa. Izvornih 19 župa su bile: Ascension, Assumption, Avoyelles (po plemenu Avoyel), Concordia, Iberville, Lafourche, Natchitoches, Orleans, Ouachita (po plemenu Ouachita), Plaquemines, Pointe Coupee, Rapides, St Bernard, St Charles, St James, St John the Baptist, St Landry, St Martin i West Baton Rouge. Broj župa se kasnije povećavao i nastajale su nove, viz.: (1808), Cameron, Catahoula; (1810): East Baton Rouge, Feliciana, St Helena, St Tammany; (1811): Biloxi (po plemenu Biloxi), Pascagoula (po plemenu Pascagoula), St Mary i Warren; (1819): Washington; (1822): Terrebonne; (1823): Lafayette; (1824): East Feliciana, West Feliciana; (1825): Jefferson; (1828): Claiborne; (1832): Livingston; (1838): Caddo (po plemenu Caddo), Caldwell, Carroll, Madison; (1839): Union; (1840): Calcasieu; (1843): Bossier, DeSota, Franklin, Sabine, Tensas; (1844): Morehouse, Vermilion; (1845): Jackson; (1848): Beauregard; (1852): Winn; (1868): Iberia, Richland, Tangipahoa (po plemenu Tangipahoa); (1869): Grant; (1871): Red River, Vernon, Webster; (1873): Lincoln; (1877): East Carroll, West Carroll; (1886): Acadia; (1908): LaSalle; (1910): Evangeline; i posljednje 3 (1912): Allen, Bienville i Jefferson Davis, nastale od dijelova župe Calcasieu.

Louisiana se danas sastoji od 64 župe (parishes)

Stanovništvo

Prastanovnici Louisiane su Indijanci iz više etnolingvističkih porodica, to su: Attacapan, Chitimachan, Adaizan, Caddoan i Muskhogean. Domorodačka plemena Louisiane su: Acolapissa, Adai, Atakapa, Avoyel, Bayogoula, Chawasha, Chitimacha, Mugulasha, Natchitoches (Doustioni, Natchitoches, Ouachita, Yatasi), Okelousa, Opelousa, Quinipissa, Taensa, Tangipahoa, Washa,

Najveći gradovi

Grad	Stanovnici 2004
New Orleans	462.269
Baton Rouge	224.097
Shreveport	198.675
Lafayette	111.966
Lake Charles	70.819
Kenner	70.252
Bossier City	59.611
Monroe	52.141
Alexandria	45.971
New Iberia	32.499

• 
  Rijeka Calcasieu, nizvodno od Lake Charlesa, Louisiana
• 
  Rijeka Calcasieu, nizvodno od Lake Charlesa, Louisiana

Nedovršeni članak Louisiana koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.