Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroǏubneh, narodneh i prigospodarneh temeǏov i zrokov↓(1) je pravopisno i slovopisno djelo Ljudevita Gaja, tiskano u Budimu1830. godine dvojezično, na hrvatskome i njemačkom jeziku, u komu nudi slovopisna rješenja po uzoru na Husovučešku abecedu. Potaknut primjerom i nastojanjima Vitezovića, nastoji za svaki fonem u hrvatskom jeziku uvesti jedan grafem latiničkoga pisma.
Povijest
Gaj je djelo napisao pod naslovom
Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaña, poleg mudrol̃ubneh, narodneh i prigospodarneh temel̃ov i zrokov rabeći slova s nadslovnim dijakritičnim znacima u obliku tilde (˜), te je djelo pod tim naslovom dobilo odobrenje cenzora za objavljivanje. Kako u tiskari nisu imali sve potrebne nadslovke djelo je tiskano s djelomično upotrijebljenim tildama (u slovima: c͂, z͂, s͂, n͂, g͂, t̃), kvačicama (u slovima ľ i ď) te i kvačicama i tildama u slučaju slova n͂ (ñ) odnosno ň.
↑(1) Standardni prikaz u wikipedijinom fontu (Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroǏubneh, narodneh i prigospodarneh temeǏov i zrokov) ne prikazuje slovo Ǐ (s kvačicom ˇ) na odgovarajući način, stoga se naslov navodi i u drugom fontu: Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroľubneh, narodneh i prigospodarneh temeľov i zrokov
Rukopis Gajeve »Kratke osnove« nalazi se u spisima Gajeve ostavštine u U Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Zavinjeni nadslovak (krović) javlja se u tekstu u dva slučaja.
Literatura
Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroľubneh, narodneh i prigospodarneh temeľov i zrokov, Budim, 1830.
Nikša Stančić, »Grafija i ideologija: hrvatski narod, hrvatski jezik i hrvatska latinica Ljudevita Gaja 1830. i 1835. godine«, Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Knj. 492., Razred za društvene znanosti, Knj. 43. (2005.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2005., str. 261. − 296., URL: http://www.hazu.hr/~azrnic/eRad492/Rad492Stancic.pdf (pristupljeno: 27. siječnja 2015.)
Marija Zinka, Jasna Šego, Jelena Vignjević, Hrvatski jezik, jezično izražavanje i književnost III: udžbenik za treći razred četverogodišnjih strukovnih škola, 6. izd., Profil International, Zagreb, 2008., ISBN953-200-749-0, str. 90. i 91.
Josip Vončina, Jezična baština: lingvostilistička hrestomatija hrvatske književnosti od kraja 15. do početka 19. stoljeća, Književni krug, Split, 1988., ISBN86-7397-011-3, str. 311. i 312.
Izvori
↑ abNikša Stančić, »Grafija i ideologija: hrvatski narod, hrvatski jezik i hrvatska latinica Ljudevita Gaja 1830. i 1835. godine«, Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Knj. 492., Razred za društvene znanosti, Knj. 43. (2005.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2005., str. 261. − 296., podatak sa str. 265., URL: http://www.hazu.hr/~azrnic/eRad492/Rad492Stancic.pdf (pristupljeno: 27. siječnja 2015.)