Kosinjska tiskara najstarija je tiskara u Hrvatskoj[1] i na slavenskom jugu[2] koja se nalazila u gradu Kosinju (srednjovjekovni burg), na području današnjeg zaselka Kosinjski Ribnik, na arheološkom i povijesnom lokalitetu u području Kosinjskog Bakovca, u blizini sela Gornjeg Kosinja.
U Kosinjskoj tiskari tiskan je 1490. godine i Brevijar po zakonu rimskoga dvora,[5] druga najstarija glagoljska tiskana knjiga na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku. Jedan nepotpun papirnati primjerak te knjige čuva se u knjižnici Marciani u Veneciji, a drugi pergamentni ulomak kalendara[6] čuva se u Vatikanskoj knjižnici.[7]
Zvonimir Kulundžić zaslužan je za prvotno postavljanje teze da je u Kosinju postojala tiskara u kojoj su se otiskivale hrvatske inkunabule, misali i brevijari.[2]Ivan Mance u novije vrijeme detaljno je obradio sve aktualne teze o prvoj hrvatskoj tiskari i utemeljio grad Kosinj kao najizgledniji lokalitet prve hrvatske tiskare. Helmut Presser, voditelj Gutenbergovog muzeja u Mainzu, izrađuje sa svojim suradnicima 1962. godine Svjetsku kartu širenja tiskarske umjetnosti i na nju postavlja Kosinj s godinom 1483.[8] Kosinj dolazi na čak 225 povijesnih karti od prvog prikaza na kartama do kraja 19. stoljeća.[9] Ne postoji grad ili mjesto u Hrvatskoj koje je prikazano na tako velikom broju povijesnih karti.
↑ abBićanić, Nikola. 15. ožujka 1988. Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića. Crkva u svijetu : Crkva u svijetu. 23 (2): 185–190. ISSN0352-4000. Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, editio priceps, Misal po običaju Rimske kurije 1483. godine.
↑Ivan Standl. arhinet.arhiv.hr. Pristupljeno 20. prosinca 2021.
↑Mance, Ivan. 2023. Kosinjska tiskara: povijesna, informacijska i kartografska studija. Kvaka, župe Gornji i Donji Kosinj. Velika Gorica, Kosinj. str. 271–375. ISBN9789538417221
↑Mance, Ivan. 2023. Kosinjska tiskara: povijesna, informacijska i kartografska studija. Kvaka, župe Gornji i Donji Kosinj. Velika Gorica, Kosinj. str. 333–341. ISBN9789538417221
↑Mance, Ivan. 2023. Kosinjska tiskara: povijesna, informacijska i kartografska studija. Kvaka, župe Gornji i Donji Kosinj. Velika Gorica, Kosinj. str. 395–537. ISBN9789538417221