Katedrala u Naumburgu

Katedrala u Naumburgu
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Njemačka
Godina uvrštenja2018. (42. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1470
Koordinate51°09′17″N 11°48′14″E / 51.15472°N 11.80389°E / 51.15472; 11.80389
Katedrala u Naumburgu na zemljovidu Njemačke
Katedrala u Naumburgu
Katedrala u Naumburgu
class=notpageimage|
Lokacija Naumburga u Njemačkoj

Katedrala sv. Petra i Pavla u Naumburgu (njemački: Naumburger Dom St. Peter und St. Paul), Naumburg (Njemačka), je značajna srednjovjekovna protestantska crkva, bivša katolička katedrala Nauburško-Zeitske biskupije (1029. – 1615.). Upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 2018. godine kao „izvanredno svjedočanstvo srednjovjekovne umjetnosti i arhitekture. Njezina romanička konstrukcija, uokvirena s dva gotička kora, predstavlja stilski prijelaz iz kasne romanike u ranu gotiku. Zapadni kor iz prve polovice 13. stoljeća odražava promjene u vjerskoj praksi i pojavu znanosti i prirode u umjetničkim figurama. Kor i skulpture osnivača katedrale u prirodnoj veličini su remek-djela radionice Naumburškog majstora”.[1]

Zapadni zvonici i klaustar Katedrale u Naumburgu

Povijest

Gradnja katedrale je započela u romaničkom stilu 1028. god., a posvećena je 1044. godine. No, najopsežnije je građena između 1210. i 1020. godine za biskupa Engelharda (1207. – 1242.) u gotičkom stilu. Dovršena je 1260. god., a zapadni tornjevi su podignuti netom nakon toga, da bi oko 1330. bio izgrađen veliki poligonalni istočni kor, čime je uništena romanička apsida. Dodatni podovi su dodani u zapadne tornjeve u 14. i 15. st., a posvećene Dreikönigskapelle se odigralo 1416. God. 1532. u požaru su izgorjeli krovovi katedrale, nakon čega su podignuti istočni tornjevi. Tijekom reformacije, katedrala je postala sjedište prve njemačke protestantske biskupije 1542. godine i njome je upravljali izborni prinčevi Saske. Tijekom polovice 18. stoljeća uređena je u baroknom stilu, ali je 1874./75. obnovljena u duhu historicističke obnove neo-romanike i neo-gotike. Danas je katedrala protestantska župna crkva i od 1999. godine je dijelom turističke „romaničke ceste”, zajedno s krajolicima rijeka Saale i Unstrut.

Odlike i znamenitosti

Tlocrt katedrale
Margrof Ekkehard II. i Uta, dvoje od dvanaest figura donora katedrale.

Katedrala je trobrodna bazilika s dva kora i parnim tornjevima i na zapadnom i istočnom kraju, koji uokviruju korove. Kako crkva ima korove na oba kraja, u nju se ulazi s bočnih strana. Glavni ulaz je na južnoj strani, iz klaustra ili ulaznog dvora. Korovi su odijeljeni od glavnog broda s dva letnera[2]

U zapadnom koru katedrale nalaze se gotička figure dvanaest figura (osam muškaraca i četiri žene) u prirodnoj veličini koje predstavljaju plemstvo, osnivače katedrale, tzv. Stifterfiguren („donorske figure”). Izradio ih je tzv. „Naumburški majstor” (Naumburger Meister) i one su vjerojatno najpoznatija umjetnička djela u katedrali.[3] Figure su isklesane sredinom 13. st. od grillenburškog pješčenjaka; deset ih je spojeno sa zidom, a dvije su samostojeće. Izvorno su bile oslikane i danas su vidljivi samo tragovi boje od obnove u 16. i 19. stoljeću.[3] Za ranogotičke skulpture, ove su figure jako realistične i pokazuju brojne indivisualne detalje. Karakterne odlike i njihovo držanje svjetovnih likova na tako istaknutom vjerskom mjestu je bilo neviđeno u 13. stoljeću u Europi.[3] Isti umjetnik je zaslužan i za Westlettner („zapadni letner”) koji nosi figure iz Kristova Križnog puta.[4]

Elisabethkapelle, kapela posvećena sv. Elizabeti sadrži najstarije kamene skulpture ove svetice. Vjerojatno su nastale netom nakon njezine kanonizacije 1235. godine, samo četiri godine nakon smrti svetice. U glavi skulpture su se čuvale relikvije svetice.[5]

Katedralne prozore u ovoj kapeli oslikao je suvremeni njemački umjetnik Neo Rauch, a kriptu i krstionicu oslikao je Thomas Kuzio.

  • Zapadni letner s figurama
    Zapadni letner s figurama
  • Portret donorke Reglindis
    Portret donorke Reglindis
  • Portret donorke Ute
    Portret donorke Ute
  • Raspelo u kripti
    Raspelo u kripti
  • Dva majmuna koji igraju šah na kapitelu sjeverne strane istočnog kora
    Dva majmuna koji igraju šah na kapitelu sjeverne strane istočnog kora

Izvori

  1. ↑ Four sites added to UNESCO’s World Heritage List (engl.) Pristupljeno 10. srpnja 2018.
  2. ↑ Ernst Schubert, Der Dom zu Naumburg, Deutscher Kunstverlag München, 2010. ISBN 978-3-422-02276-8
  3. ↑ a b c "Bekannteste Skulturen der deutschen Frühgotik. Vereinigte Domstifter zu Merseburg und Naumburg  Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. srpnja 2018. (Wayback Machine)" (njem.) Posjećeno 10. srpnja 2018.
  4. ↑ "Naumburger Meister. Vereinigte Domstifter zu Merseburg und Naumburg  Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. srpnja 2018. (Wayback Machine)" (njem.) Posjećeno 10. srpnja 2018.
  5. ↑ "Vereinigte Domstifter zu Merseburg und Naumburg  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. lipnja 2018. (Wayback Machine)" (njem.) Posjećeno 10. srpnja 2018.
  • Gerhard Straehle, Der Naumburger Stifter-Zyklus und der Erschlagene im Westchor (Synodalchor) des Naumburger Doms, Verlag Langewiesche, Königstein, 2012. ISBN 978-3-7845-2960-8

Poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Katedrala u Naumburgu

Vanjske poveznice

v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

Strategi Solo vs Squad di Free Fire: Cara Menang Mudah!