Istarski mozaik

Istarski mozaik je bio puljski časopis Matice hrvatske za kulturu, književnost i društv. pitanja Istre.^[1]

Povijest

Naziv je dobio prema programu da se Istra prikaže mozaično, tj. sa svim njezinim duhovnim i materijalnim vrijednostima.

Izlazio je od 1963. do 1974. godine. Iako je ideja o njegovu pokretanju postojala još 1951 (Tone Peruško, Josip Bratulić i Vinko Antić), pokrenut je 1963. na inicijativu Kulturno-prosvjetne zajednice i Društva za književnost i umjetnost Istre u Puli, tj. kult. i javnih djelatnika Pule.^[1] Jedan od osnivača je Stjepan Ivezić.^[2]

Do 1964. izdavalo ga je Društvo za književnost i umjetnost Istre, 1965–71. Ogranak Matice hrvatske u Puli, potom od 1972. NIP »Glas Istre« u Puli. Izašao je 41 svezak (58 brojeva) na 4798 str. Nije izlazio redovito, a godišnje je varirao između 4 i 6 svezaka, osim 1974., kada je tiskan samo jedan broj. Tijekom izlaženja mijenjali su se visina naklade te grafičke i tehničke opreme. Od br. 3/1974. nastavio je izlaziti pod novim naslovom Istra, za koji se vezuje godinom i brojem.^[1]

Prilozi, teme, jezik

Priloge su objavljivali mnogi istaknuti književnici, povjesničari, lik. umjetnici te kulturno-prosvj. i javni djelatnici. Tiskane su bile i studije i rasprave iz demografije, politike, regionalnoga gospodarstva, javne uprave, odgoja i obrazovanja, etnologije i etnografije, medicine, rudarstva i prometa, poljodjelstva, stočarstva i šumarstva, industrije, trgovine i prometa, prostornoga planiranja i arhitekture, lik. umjetnosti, filma, glazbe, kazališta i športa, hrvatskog jezika, arheologije i povijesti te mnogobrojni osvrti i prikazi, dokumenti, ankete, razgovori, bilješke i informacije. Premda je temeljno opredjeljenje časopisa bilo objavljivanje priloga o Istri iz pera autora iz Istre, odnosno Hrvatske, s manjim su udjelom bile zastupljene i srpska, slovenska i makedonska te njemačka, talijanka, talijanska književnost u Istri, te češke, bugarska, i albanska književnost. Istarski mozaik potaknuo je stvaranje i objavljivanje istarske čakavske dijalektalne književnosti. Zaživio je na prostoru na kojem prije njega i osim njega nije bilo srodnoga časopisa, tj. bez tradicije, konkurencije i znatne potpore. Iz anonimnosti je izvukao kulturu toga dijela Hrvatske i kontinuirano pratio stanje u kulturi Istre, održavši razinu kvalitete tadašnjih istovrsnih hrvatskih časopisa.

Urednici i uredništvo

Preko godina izlaženja Istarski mozaik imao je sljedeće urednike:

• Marijan Grakalić 1963–66.
• Miroslav Bertoša 1967–68.
• Miroslav Sinčić 1969–74.

U sjeni odgovornih djelovao je T. Peruško, iskusan publicist, čije su stavove i mišljenja svi uvažavali.

Članovi uredništva bili su:

• J. Percan
• Tatjana Arambašin Slišković
• V. Božac
• B. Barjaktarević
• Ljubica Ivezić
• M. Bizjak
• Miroslav Bertoša
• I. Borovečki
• Herman Buršić
• A. Crnobori
• V. Jurcan
• T. Peruško
• Milan Šebelić
• Stjepan Vukušić
• Tugomil Ujčić
• M. Sinčić
• V. Krizmanić
• Ive Siljan
• K. Grgić
• A. Debeljuh
• E. Matikio
• Mario Mikolić
• R. Percan
• M. Racan
• Ivan Rudan

Vrela

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Istrapedije (http://www.istrapedia.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Istrapedia.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2023072610005239.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

1. Istrapedia M. Petener-Lorenzin: Istarski mozaik (pristupljeno 1. rujna 2016.)
2. Istrapedia  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. rujna 2016. (Wayback Machine) B. D. Biletić: Ivezić, Stjepan (pristupljeno 2. rujna 2016.)