Rođen je kao sin zagrebačkog mlinara i pekara Ivan Jurja Kristijana. Otac Ivan mu je imao mlin na Krvavom mostu. Ignacova majka Margareta Posilović je bila po majci polusestra župniku Tomašu Mikloušiću. Mikloušić je utjecao, da se Kristijanović po svršetku Klasične gimnazije 1812. godine,[1] opredjeli za studij bogoslovije u Zagrebu. Ignac je provodio kod Mikloušića svoje školske praznike i tamo mu je ujak govorio o ljubavi prema hrvatskoj domovini i nagovarao ga, da se posveti literaturi, nadajući se tako u vlastitoj krvi naći zamjenika na književnom polju.
Od 1831. – 1834. godine bio je duhovnik zagrebačkog sjemeništa. Nakon toga je postao župnik u Kapeli u bjelovarskoj županiji. 1852. godine je bio imenovan kanonikom. 1853. – 1855. godine je bio školski nadzornik, 1858. godine čazmanski arhiđakon. Godine 1863. postao je kanonikom lektorom zagrebačkog Kaptola, a 1870. godine odlikovan je čašću naslovnog omiškog biskupa.
Umro je u Zagrebu 16. svibnja 1884. godine.
Djelovanje
Danicza zagrebechka
1834. godine je utemeljio kajkavski koledar Danicza zagrebechka (ranije Danica zagrebečka). Prva djela su mu bila Nachin vu vszeh sivlenya dogodyajih, i Blagoréchja za vsze czéloga léta nedélye objavljena (1830.). Preveo je mnoštvo basni starogrčkog pjesnika Ezopa na kajkavsko narječje hrvatskog jezika.[2] Kristijanović je otac kajkavske gramatike, koju je napisao na njemačkom jeziku.
Kristijanović je bio oduševljen književnim i rodoljubnim djelovanjem svog Mikloušića. Osim toga, Mikloušić je važio kao učen čovjek, koji je uživao i veliko povjerenje Maksimilijana Vrhovca. Mikloušić je bio važna osoba u Vrhovčevom planu, da se prevede Sveto pismo na kajkavski književni jezik.
Kristijanović je bio protiv ilirizma zato što je htio njegovati kajkavski književni jezik. Nastavio je Mikloušićevo i Vrhovčevo djelo, da bi preveo kajkavsko Sveto Pismo. Opazio je prevode Biblije na slovenskom jeziku, u prvom redu mu je pomogao Jernej Kopitar. Kristijanović je preveo oko 10-12 knjiga iz Staroga i Novoga zavjeta. 1850. godine Kristijanović se ostavio prevođenja, jer je nova štokavska književna norma potisnula kajkavsku književnu normu u pozadinu.
Djela
Nachin vu vszeh sivlenya dogodyajih vszigdar zadovolynomu biti (1826. prijevod iz francuskog jezika)
Knyiga Tobiasha iz Szvetoga Piszma Ztaroga Zakona na horvatzki jezik preneshena (Danicza zagrebechka, 1845.)
Knyiga Judithe iz Szvetoga Piszma Ztaroga Zakona na horvatzki jezik preneshena (Danicza zagrebechka, 1846.)
Tri lizti szvètoga Jànusha apoztola iz Szvetoga Piszma Novoga Zakona na horvatzki jezik prenesheni (Danicza zagrebechka, 1847.)
Knjiga Ruthe i Jonaša proroka iz Svetoga Pisma Staroga Zakona na horvatski jezik prenešena (Danica zagrebečka, 1848.)
Knjiga mudrosti iz Svetoga Pisma Staroga Zakona na horvatski jezik prenešena (Stolêtni horvatski kolendar, 1849.)
Svèti Peter, apoštolski poglavar, i njegovi dva listi (Danica zagrebečka, 1849.)
Eliaš prorok, harvatske kraljevine zavetnik (Danica zagrebečka, 1849.)
Svèti Jakop apoštol, imenovam Menjši, i njegov občinski list (Danica zagrebečka, 1850.)
Svètoga Judaša Thaddeuš občinski list (Danica zagrebečka, 1850.)
Rukopisni prijevodi
Knyiga Sholtarov
Knyiga Prirechjah
Knyiga Mudrozti
Knyiga Redovnikaha
Szvèti Jesusha Kristusha Evangelium
Djela apostolska (prve strani manjkaju)
Lízt Szvètoga Pavla Apostola na Rimljane
Lizt Szvètoga Pavla Apostola na Korintiancze Prvi
Lizt Szvètoga Pavla Apostola na Korintiancze Drugi (posljednje strani manjkaju)
Knyiga Jobova (ovaj rukopis je djelo Ivana N. Labaša, od kojega je preuzeo Kristijanović)
Literatura
Josip Percan: Ignac Kristijanović (1796. – 1884.) i njegov poskušaj prevođenja Svetoga Pisma
Joža Skok: Ignac Kristijanović i njegove „Ezopuševe basne“, Ezop i njegove basne u svjetskoj i hrvatskoj književnosti, (u knjizi: "Ignac Kristijanović - Ezopuševe basne pohorvačene" / pretisak izd. iz 1843. i Ezopuševih basni iz "Danice zagrebečke" (1842. – 1850.) s transliteracijom i rječnikom, te dva eseja / - priredio dr. sc. Joža Skok, "Izd. Tonimir" Varaždinske Toplice – Ogranak Matice hrvatske, Varaždin, 2011.
Izvori
↑Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 907., ISBN978-953-95772-0-7
.jpg)
