|
Hiperion
|
|
grčka mitologija
|
| Bog svjetla
|
|
|
| Druga imena
|
Visoki (The High-One)
Titan istoka
|
| Simbol
|
sunce, vatra, svjetlo
|
| Suprug(a)
|
Teja
|
| Roditelji
|
Geja i Uran
|
| Braća i sestre
|
Feba, Kej, Krij, Kron, Mnemozina, Japet, Okean, Reja, Teja, Temida, Tetija
|
| Djeca
|
Helij, Eos, Selena
|
Hiperion (grč. Ὑπερίων, Hyperíôn) u grčkoj mitologiji bog je Sunca u Homerovoj Ilijadi i Odiseji - Helos Hyperion. Hiperion je jedan od Titana, Gejin i Uranov sin. Sa svojom je sestrom Tejom Helijev (Sunce), Selenin (Mjesec) i Ejin (Zora) otac.
Hiperionovo ime izvedeno je od grčke riječi ‘υπερ, hyper = "iznad" (srodno s lat. super, njem. über, engl. upper, skr. upari i sl.).
Sunce je prema Homeru, homerskim himnama i Heziodu nazvan Hyperionides, odnosno Hiperionovim sinom. Heziod navodi da je Helijev, Selenin i Ejin otac:
Teja popusti Hiperionovoj ljubavi i rodi
velikog Heliosa, i svijetlu Selenu i Eos,
koji nose svjetlo svim pozemljarima
i besmrtnim bogovima, vladarima širokog neba.
U ranijim se grčkim zapisima razlikovao od Helija, ali nije igrao nikakvu značajniju ulogu u grčkoj kulturi ili mitologiji, osim što ga se popisivalo pod dvanaest Titana.
Poslije su Grci intelektualno promišljali o svojim mitovima, primjerice, Diodor Sicilski navodi da je Hiperion prvi razumio kretanje Sunca, Mjeseca i ostalih zvijezda te godišnjih doba, stoga ga se i naziva ocem tih nebeskih tijela.
Literatura
Vanjske poveznice
| Titani |
|---|
| | Prvi naraštaj | | | | Drugi naraštaj | |
|
