Hausa jezik (abakwariga, habe, haoussa, hawsa, hausawa, kado, mgbakpa; ISO 639-3: hau), najrašireniji čadski jezik kojim se služi 24 988 000 ljudi na područjima afričkih država Nigerija, Niger, Benin, Kamerun, Gana i Sudan.
Važan je trgovački jezik kojim se kao drugim jezikom sporazumijeva 15 000 000 ljudi. Najveći boj govornika živi u Nigeriji (18 500 000; 1991 SIL), Nigeru (5 460 000; 2006) i Beninu (800 000; 2006 u provincijama Atacora i Borgou). Manji broj govori se u drugim državama: 80 000 u Sudanu (2007); 23 500 u Kamerunu (1982 SIL); 500 u Burkini Faso; Gana.
Pisma su arapsko (ađami) i latinica. Dijalekti: istočnohauski s pod-dijalektima: kano, katagum, hadejiya; zapadnohauski: sokoto, katsina, gobirawa, adarawa, kebbawa, zamfarawa; sjevernohauski: arewa, arawa.[1]
Glasovi
38: b b< kW kJ k gW gJ g kW' kJ' k' tS dZ P S m l r ? h "e a "o j* j w i u au ai t d d< s z s* n r.[[2]
Literatura
Abraham, R.C. 1934. The Principles of Hausa vol. 1. Government Printer, Kaduna.
Abraham, R.C. 1959. The Language of the Hausa People. University of London Press Ltd., London.
Abraham, R.C. Hausa Literature and the Hausa Sound System. University of London Press, London.
Brauner, S. and Ashiwajn, M. 1966. Lehrbuch der Hausa-Sprache. Max Hueben Verlag, Munich.
Greenberg, T.H. 1941. Some problems in Hausa phonology. Language 17: 316-323.
Hodge, C.T. 1947. An Outline of Hausa Grammar (Language Dissertation 41). Linguistic Society of America, Baltimore.
Hodge, C.T. and Umaru, I. 1963. Hausa Basic Course. Foreign Service Institute, Washington D.C.
Kraft, C.H. 1963. A Study of Hausa Syntax, Vol.I., Structure. Department of Linguistics, The Hartford Seminary Foundation, Hartford, Connecticut.
