Postoji više teorija o porijeklu imena Hadramaut, najvjerojatnije zvuči ona koja kaže da ime Hadramaut potječe od grčke riječi hydreumata a to je značilo utvrđena vodena postaja (utvrđeni grad s izvorom vode) duž suhog korita vadija. To su bila odmorišta karavana na Putu Tamjana.
Regija Hadramaut je zapravo porječje Wadi Hadramauta plus uski obalni pojas duž obale Arapskog mora koji se proteže na istok sve do omanskog Dhofara. Obala je bezvodna, a odmah nakon nje uzdiže se pojas strme široke visoravni (al-Jol), koji je prosječno visok 1.370 m. Ova visoravan je izbrazdana oskudnom mrežom dubokih kanjona - wadija (sezonskih vodotokova). Sa sjevera Hadramaut postupno prelazi u veliku pustinju Rub' al Khali ili kako Hadramiji kažu - Prazni prostor.
Žitelji ove regije Hadramiti, Hadramiji danas kao i u davnoj prošlosti žive u svojim karakterističnim pustinjskim manhatanima (vrlo gusto naseljenim naseljima i gradovima) smještenima uglavnom duž Wadi Hadhramauta, uglavnom tamo gdje postoji neki izvor vode ili bunari. No bave se zapravo zemljoradnjom, uz uske pojase obradive zemlje oko svojih gradova. Sade pšenicu, proso, uzgajaju datule, kokos, duhan i kavu. Po pustinjskoj visoravni lutaju malobrojni beduini sa svojim stadima ovaca i koza. Hadramitski društveni odnosi su još uvijek prožeti plemenskim običajima, plemenski vođe upravljaju životima svojih suplemenika. Uz njih veliku ulogu ima i stara sejidska vjerska aristokracija, koja za sebe tvrdi da vuče porijeklo od samog proroka Muhameda. Vrlo konzervativno školovana, strogo se drži islama (onako kako ga ona interpretira) i ima visok društveni ugled.
Danas je vjerojatno najpoznatiji Hadrami - Osama bin Laden čija obitelj vuče porijeklo iz Hadhramauta.
Najveći grad u Hadhramautu i upravno sjedište muhafaze je lučki grad Al-Mukalla sa 174,700 stanovnika (2003.), drugi veći gradovi su; Sajun (75, 700), Ash Shihr (69,400), Tarim (48,079).
Prvi europljanin koji je u moderna vremena (prva polovica 19. st.) prokrstario Hadramaut i izvijestio tadašnju europsku javnost o prilikama u tom zabačenom dijelu svijeta iz 1001 noći bio je njemački arabist Adolph Gustav von Wrede.
↑Richard N. Schofield, Gerald Henry Blake: Arabian Boundaries: Primary Documents, 1853-1957 Volume 22, Archive Editions, 1988, ISBN1-85207-130-3, str. 220
↑Heinrich Kiepert: Lehrbuch der Alten Geographie. Berlin 1878. S. 188