Knjižnički fond čini 280.000 knjiga, fond periodike s oko 4.000 godišta časopisa i listova te posebne zbirke: zavičajna zbirka i zbirka stare i rijetke knjige. Zavičajnu zbirku čini 9200 knjiga vezanih za Suboticu i okolicu. Fond je podijeljen na knjige na srpskom i knjige na mađarskom jeziku. Na odjelima su osigurane usluge na srpskom, mađarskom i na hrvatskom jeziku.
Velik dio građe spašavao je Mijo Mandić, kojeg su zadužili 1918 g. za njegovanje fonda nekadašnjeg bibliotičko-muzejskog udruženja. Poslije je postao direktor današnje Gradske knjižnice.[2] 1947. je rukovodilac Gradske knjižnice zadužen za organiziranje arhivske službe bio Blaško Vojnić Hajduk, što je jedan od početaka današnjeg Povijesnog arhiva.[3]
Zgrada je spomenik kulture od iznimnog značaja.[4]
U Subotičkoj je Gradskoj knjižnici sačuvano gotovo 70 posto kulturne baštine grada Subotice.[5]
