|
Gospodarstvo Paragvaja
| Gospodarstvo Paragvaja
|
![]()
| | Prerada soje |
| Valuta |
Paragvajski gvarani
|
| Fiskalna godina |
Standardna kalendarska godina[1]
|
| Gospodarske organizacije |
WTO, OMC, Mercosur, Unasur
|
| Statistika
|
| BDP (PPP) |
28,27 milijardi USD (2009.)[1] (101.[1])
|
| BDP rast |
15,2 % (2011. proc.)[1]
|
| BDP per capita |
4,100 USD (2009. proc.)[1]
|
| BDP po sektoru |
poljoprivreda (22,3 %), industrija (18,1 %), usluge (59,6 %) (2009. proc.)[1]
|
| Inflacija (IPC) |
1,9 % (2009. proc.)[1]
|
| Stopa siromaštva |
19,4 % (2008. proc.)[1]
|
| Radna snaga |
2,981 milijuna (2009. proc.) [1]
|
| Radna snaga prem zanimanju |
poljoprivreda (26,5%), industrija (18,5 %), usluge (55,0 %) (2008. proc.)[1]
|
| Nezaposlenost |
7,9 %(2009. proc.) [1]
|
| Glavna industrija |
|
| Trgovina
|
| Izvoz |
5,784 milijardi USD (2009. proc.)[1]
|
| Izvozna dobra | soja, hrana, pamuk, meso, jestiva ulja, struja, drvo, koža[1] | | Glavni izvozni partneri | Argentina 32,84%, Brazil 13,49%, Urugvaj 12,06%, Rusija 7,24%, Čile 6,99% (2009. proc.)[1] |
| Uvoz |
6,917 milijardi USD (2009. proc.)[1]
|
| Uvozna dobra | cestovna vozila, potrošačka dobra, duhan, naftni proizvodi, električni strojevi, traktor i, kemikalije, dijelovi vozila[1] | | Glavni uvozni partneri | Brazil 28,36%, Sjedinjene Američke Države 22,76%, Argentina 15,98%, Kina 8,96% (2009. proc.) [1] |
| Javne financije
|
| Javni dug |
3,22 milijardi USD (2012. proc.)[1]
|
| Prihodi |
2,32 milijardi USD
|
| Rashodi |
2,44 milijardi USD
|
| Ekonomska pomoć |
|
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima
|
Gospodarstvo Paragvaja uglavnom se bazira na poljoprivredi.
Paragvaj je kopnena zemlja s velikim udjelom neformalnog gospodarstva (izvan kontrole države i sustava poreza). Ističe se izvoz robe široke potrošnje u susjedne zemlje, kao i aktivnost malih i mikropoduzeća. Znatan dio stanovništva živi od poljoprivrede, a posebno od dnevnica u poljoprivredi.
Zbog velikog neformalnoga sektora, točne ekonomske informacije teško je dobiti. Prevladavaju poljoprivreda i stočarstvo, trgovina i usluge. Industrijski sektor još uvijek nije dobro razvijen, a temelji se uglavnom na preradi poljoprivrednih proizvoda i stoke. Zemlja je šesti najveći svjetski proizvođač soje (proizvodi se i GMO soja u posljednje vrijeme). Značajan je izvoz električne energije, koja se proizvodi u golemoj hidroelektrani Itaipu, najvećoj na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i također velikoj elektrani Yaciretá na granici s Argentinom.
Gospodarstvo je ubrzano raslo između 2003. i 2008., zbog rasta potražnje u kombinaciji s rastućim cijenama primarnih proizvoda, čemu su pomogli povoljni klimatski uvjeti. Međutim, suša početkom 2008., smanjila je izvoz poljoprivrednih proizvoda prije recesije. Zbog smanjenja izvoza, gospodarstvo je pretrpjelo pad od 3,5% 2009. godine. Vlada je reagirala fiskalnim i monetarnim mjerama poticaja. Prepreke za dugoročni rast su: korupcija, ograničen napredak u ekonomskim reformama i neizvjesni razvoj infrastrukture.[2]
Izvori
Međunarodne ekonomske zajednice |
|---|
| |
|
|
|
