Oko 240. pr. Kr. Eratosten je izračunao Zemljin opseg koristeći se trigonometrijom i poznavanjem kutavisineSunca u podne u Aleksandriji i Sieni (danas Asuan, Egipat). Račun je izveo pod pretpostavkom da je Zemlja okrugla i da je Sunce toliko udaljeno da se njegove zrake mogu uzeti kao paralelni pravci.
Oko 200. pr. Kr. Eratosten je skovao riječ geografija, što je označavalo opisno učenje o Zemlji.
Eratosten je poznat pod imenom Beta, jer se navodno dokazao kao drugi u svijetu u mnogim područjima. Bio je na glasu po svojemu bahatom karakteru. Oslijepio je 195. pr. Kr., a godinu kasnije izgladnio se na smrt.
Kako je Eratosten izmjerio veličinu Zemlje
Eratosten je prvi čovjek koji je izmjerio Zemlju, oko 200. pr. Kr. Krenuo je od činjenice da se u Sijeni (današnji Asuan) 21. lipnja u podne Sunce nalazi točno u zenitu (što se vidjelo po tome što se njegova slika odražavala u vodi dubokih bunara). S druge strane, tog istog dana u Aleksandriji, 5000 stadija sjevernije (1 stadij je približno 150 metara), Sunce je udaljeno od zenita 7,2° (što je Eratosten odredio mjereći duljinu sjene okomitog štapa). Udaljenost od Aleksandrije do Asuana je u današnjoj mjeri 785 kilometara.[2]
Uz razumnu pretpostavku da je udaljenost Sunca mnogo veća od tih 5000 stadija, Sunčeve zrake se mogu smatrati otprilike paralelnima, pa je Eratostenu bilo jasno da je tih 7,2° istovremeno i kut između Sijene i Aleksandrije gledajući iz središta Zemlje, a to onda znači da je opseg Zemlje 360/7,2 = 50 puta veći od udaljenosti između tih gradova i iznosi oko 250 000 stadija. Ovo daje polumjer Zemlje od oko 6 000 kilometara, što je izvanredno dobar rezultat za 2. stoljeće pr. Kr. (točna vrijednost je 6 378 kilometara). Kako je taj rezultat značio da je poznati dio Zemlje mnogo manji od nepoznatog, Eratostenu nisu vjerovali i sljedećih 15 stoljeća ljudi su živjeli u uvjerenju da je Zemlja otprilike tri puta manja nego što jest.[3]