Rođen na Sušaku, gdje je polazio osnovnu i srednju glazbenu školu. Tu je prvi put susreo Ivana Matetića Ronjgova. Taj je susret bitno utjecao na njegov daljnji rad, jer ga je Matetić oduševio za istarsko-primorski glazbeni izraz.
Već sa 17 godina nagrađivan je za uspješno vođenje zborova - kao dirigent vežičkim zborom "Mladost" je osvojio nagrade na omladinskim festivalima 1947., u Zagrebu (otuda bilježi 50. obljetnicu dirigiranja) i 1948. u Beogradu. Srednju glazbenu školu i studij na Teoretsko-folklornom odjelu Glazbene akademije u Zagrebu završio je 1960. godine. Bio je posljednji živući učenik velikog melografa i skladatelja Ivana Matetića Ronjgova.[1] Istodobno je u Zagrebu vodio poznati zagrebački Akademski zbor "Ivan Goran Kovačić" te Zbor Društva Istrana i Primoraca. Od 1960. do 1964. godine službuje kao profesor na riječkoj muzičkoj školi, a od 1964. – 1969. u Beču studira i diplomira dirigiranje (klasa prof. H. Swarovskog na Glazbenoj akademiji Hochschule für Musik und Darstellende Kunst.
U Beču je kao dirigent vodio Bečke madrigaliste i sudjeluje kao zborni pjevač i asistent u velikom zboru Musikvereine, kojim su dirigirali i dirigiraju poznati svjetski dirigenti: Bohn, Karajan, Richter i drugi. Po povratku u domovinu djeluje kao korepetitorZagrebačkih solista i s njima odlazi na europske turneje.
Od 1977. godine tajnik je Kulturno-prosvjetnog društva "Ivan Matetić Ronjgov" u Ronjgima, a upravitelj je od prerastanja Društva u istoimenu ustanovu. Kao upravitelj Ustanove "Ivan Matetić Ronjgov",[2] čiji je osnivač i djelatnik, osmislio je niz aktivnosti i manifestacija: "Proljeće u Ronjgima", "Mantinjada pul Ronjgi", "Matetićevi dani", "Kanat pul Ronjgi", "Večeri pul Matetićeva ognjišća", "Pogovori", "Aktiv dirigenata", čakavske tribine, smotre pjevačkih zborova i razne znanstvene skupove. Funkciju upravitelja napušta 2007. godine.
Više od dva desetljeća vodio je jedan od najuspješnijih hrvatskih zborova "Jeku Primorja" i postiže uspjehe na europskom nivou (na festivalu u Engleskoj druga nagrada, na festivalu francuske glazbe u mega projektu Berliozova Requiema s Moskovskom filharmonijom, itd.);
Skladatelj je stotinjak zborskih skladbi od kojih je dio objavljen u zbirci "Baklje na Učki". Među skladbama ističu se i dva glazbena recitala "Trsatski spomen" i "Bašćanska ploča", te "Naš domaći glas", "Staroslavenska misa" i "Misa ritmica latina".
Kao učenik I. M. Ronjgova posebno gaji pučki, melos Istre i Hrvatskog primorja, što ima odraza u njegovim skladbama. Kao zborovođa u više je navrata nagrađivan na Festivalu zborova Hrvatske (Zadar), natjecanju. "S. Mokranjac"; a primio je veći broj nagrada u Europi (Velika Britanija, Španjolska, Francuska, Italija). Dobitnik je dvije Nagrade Grada Rijeke, Nagrade za životno djelo i plakete "Marulić" Čakavskog sabora.
Zadnje aktualno djelo je Messa Ritmica Latina za mješoviti zbor, soliste i orkestar, u pet stavaka. Posljednja tri su napisana 2007. godine. Cijela misa doživljava praizvedbu 23. prosinca 2007. u Rijeci na Trsatu.
2008. godine dobiva županijsku Nagradu za životno djelo. 2010. godine proslavlja jubilarnim koncertom 20-tu godišnjicu rada s Riječkim oratorijskim zborom.
Dušan Prašelj umro je 4. rujna 2019. godine.
Djela
Mala Pasija (za bas solo, mješoviti zbor, orgulje, klavir i bongose) 2011.
