Osnovana je 15. srpnja1990. u Subotici. Osnivači su bili Ivan Poljaković, Antun Skenderović, Bela Tonković, Josip Ivanković,[1] dr Ljudevit Vojnić Tunić (koji je predsjedao osnivačkom skupštinom[1]), a osnivački akt su još potpisali Antun Skenderović, Julije Skenderović, Ivanka Skenderović, Bogoljub Kujundžić, Bela Sudarević i Mate Dulić.[1] Na inicijativnim skupovima na kojima se prikupljalo članstvo, prije nego što je formirana stranka, sudjelovali su Antun Skenderović, Bela Tonković, Julije Skenderović te svećenici Marko Vukov i Marijan Đukić.[1]
Subotica je i sjedište ove stranke.
Kao svoj osnovni cilj, stranka je stavila promicanje i ostvarivanje formalne i faktične ravnopravnosti Hrvata u Vojvodini u svim područjima, a prije svega u području politike, kulture i gospodarstva. Unatoč svomu imenu, stranka se bavila i s Hrvatima u Beogradu gdje nakon Vojvodine živi najviše Hrvata u Republici Srbiji kao i ostalim dijelovima Srbije.
Po osnivanju je DSHV ambiciozno krenuo s osnivanjem podružnica, tako da ih se osnivalo u svim mjestima s hrvatskim stanovništvom, posebice u gradu Subotici, Podunavlju, a veliki elan i ambicije se pokazalo u osnivanju podružnica po Srijemu. Subotička podružnica je osnovana 6. travnja 1991., a za predsjednika je izabran istaknuti liječnik bolnice u Subotici dr Stjepan Skenderović.[2]Velikosrpski pohod na Hrvatsku i raspad SFRJ koji su uslijedili godinu poslije su doveli do deteoriranja položaja hrvatskog naroda i njegovih organizacija. Dok su u SFRJ Hrvati predstavljali konstitutivni narod, u federaciji Srbije i Crne Gore su ostali nepriznatom nacionalnom manjinom i to je stanje potrajalo cijelo desetljeće. Dotada je velik broj Hrvata iselio pod pritiscima, što je prouzročilo nestanak Hrvata u pojedinim krajevima i gašenje brojih DSHV-ovih podružnica. Posebice je stradalo Podunavlje, a prije svega Srijem (procjene matica u župnim uredima govore o 25 tisuća Hrvata koji su iselili), gdje su velikosrpski pritisci i zločini bili najveći, tako da tek 2005. počinje polako jenjavati strah iskazivanja svega s hrvatskim predznakom. Posljedica toga je da je još i onda DSHV i bilo koja hrvatska stranka teško organiziraju ikakvu političku aktivnost u Srijemu.[3]
DSHV je tijekom svog rada imao i unutarnjih nesuglasica, koje su nekoliko puta dosegnule svoj vrhunac stvaranjem novih stranaka Hrvata nastalih odvajanjem nezadovoljničkih skupina iz DSHV-a:
Stranka je imala svojevremeno i svoje glasilo, Glas ravnice, koje je izlazilo od 1990. do 1999.
Doznavši za planove srbijanskih vlasti kojima se dodatno želi okrnjiti i podvojiti hrvatska zajednica, izmišljanjem t.zv. "bunjevačkog jezika", DSHV je na sjednici od 23. siječnja 2006. je osudilo takve planove[4]:"...prijeti opasnost da se kroz inicijativu za uvođenje jednog do sada nepoznatoga jezika putem njegova izdvajanja iz hrvatskoga jezika, čiji je on dijalekt..., zapravo vrši proaktivna državna potpora podjeli jednoga ogranka hrvatskoga naroda (Bunjevaca) u Vojvodini – čiji dijelovi žive ne samo u sj. Bačkoj, već prije svega u Dalmaciji, zap. Hercegovini i Bosni, Lici, Gorskome kotaru – u nastojanju da se ono oblikuje kao zasebna i samostalna, čak nacionalna skupina.".
Od strane DSHV-a je potekla zamisao za osnivanje Hrvatski forum žena Cro femina, osnovanog 26. listopada2007.
U prosincu 2007., stranka se opredijelila za kandidata Demokratske strankeBorisa Tadića, pozvavši Hrvate u Srbiji da ga podupru na izborima na srbijanskim siječanjskim predsjedničkim izborima 2008., objašnjavajući to dobrim vezama tog kandidata s hrvatskim političkim vrhom, njegovim proeuropskim stavovima, a prije svega činjenicom što je zahvaljujući koaliranju DSHV-a s DS-om, DSHV opet ušao u srbijansku skupštinu.[5]
Nakon dvije godine priprema i dogovora, osnovana je prva organizacija DSHV u Banatu, mjesna organizacija u Zrenjaninu. Osnovana je 12. travnja 2013. godine. Prva je organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu. Predsjednik mjesnog ogranka Aleksandar Lakatuš najavio je povećanje broja članova i osnivanje mjesnih organizacija DSHV-a u Novom Bečeju, Opovu i Kovačici.[6][7] Mjesna organizacija u Vršcu osnovana je 19. rujna 2020. godine.[8]
Značajnije odluke
Izbor iz značajnijih odluka i potpora zakonima i rezolucijama
Na izborima 11. svibnja, DSHV je odlučio izaći na sve tri razine: republičkoj, pokrajinskoj i lokalnoj, i to u koaliciji s Demokratskom strankom i G17 plus
Skupština Vojvodine:
U tek formiranoj Skupštini Vojvodine početkom '90-ih je DSHV imao zastupnika Ivana Poljakovića. Odradio je jedan mandat.[10]
Bivši potpredsjednik za Srijem i područje Beograda, Mato Groznica, danas je predstavnik hrvatske zajednice u Vojvodini koji je došao na najvišu funkciju dosad:[14] zamjenik je pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne zajednice u Vladi AP Vojvodine.[15]
↑Google Knjige ur. Vera Stojarová i Peter Emerson: Party Politics in the Western Balkans, Reginal party systems in Serbia, Routledge Research in Comparative Politics, str. 143 (pristupljeno 7. travnja 2017.)
