Župna crkva svetog Josipa na Marijin dvoru je neoromanička rimokatolička bogomolja u sarajevskoj općini Centar, u predjelu zvanom Marijin dvor. Nalazi se između ulica fra Anđela Zvizdovića, ulice Hercega Stjepana, ulice Augusta Brauna te ulazna proširenje kojem ograničava ulica Zmaja od Bosne.[1]
Povijest
Projekt za crkvu, djelo nepoznatog autora, donio je iz Rima nadbiskup Ivan Šarić i dao ga na preradu Karlu Paržiku,[1] koji je arhitektonsko rješenje, po kojemu je trebala biti podignuta manja crkva na periferiji Rima,[2] prilagodio potrebama i mogućnostima.
Izgradnja po spomenutom projektu počela je 1936., radovi su okončani nakon četiri godine, a 31. ožujka 1940. crkva je blagoslovljena.
Osnovica objekta je u obliku križa, unutar polukružnog svetišta su glavni i dva pomoćna oltara, a u kracima križa dva bočna oltara. Nutarnji prostor rese brojna umjetnička djela velike vrijednosti, a crkva je specifična po podrumskoj kripti s grobnicama. Sličnu kriptu među sarajevskim crkvama ima još samo Katedrala.
Crkvu su oslikali brojni slikari i slikarske radionice iz raznih razdoblja. Ondje su svoja djela ostavili Zdenko Grgić, Zlatko Latković, Ivan Marinković, Marijan Ilić, Josip Podolski, atelje Stanišić.[1]
29. ožujka 2008. godine je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Tina Wik i Ljiljana Ševo) donijela odluku kojim se ova povijesna građevina proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[1]
Crkva sv. Josipa je u ul. fra Anđela Zvizdovića, a samostan sv. Josipa Družbe Kćeri Božje ljubavi je u ul. Ivana Cankara. Časne sestre Kćeri Božje ljubavi u Sarajevu imaju i samostan Presvetog Trojstva u ul. Zmaja od Bosne.[3]
Posmrtni ostaci nadbiskupa Šarića su 26. aprila 1997. preneseni u kriptu crkve.
Literatura
- Valjan, Velimir. 2010. Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Gučoj Gori. Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo. Guča Gora, Sarajevo. ISBN 978-9958-9026-2-8
Izvori
Vanjske poveznice
Građevine u Sarajevu |
---|
| Osmansko razdoblje | | | Austro-ugarsko razdoblje | | | Od 1918. do 1945. | | | Moderno doba | | | Postdaytonsko razdoblje | |
|