PROFILBARU.COM

Boris Puhlovski (Zagreb, 1921. – 1999.), profesor, diplomirani inženjer strojarstva i zrakoplovne tehnike, hrvatski pisac.

Školovanje

Puhlovski je maturirao na zagrebačkoj III. muškoj realnoj gimnaziji. U II. Svjetskom ratu mobiliziran je u hrvatsko domobranstvo, rod zrakoplovstvo. 1945. godine apsolvira strojarstvo na Tehničkom fakultetu u Zagrebu ali mu tadašnji ministar industrije od sedam semestara priznaje samo prvi, završen u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. U iščekivanju rješenja žalbe Puhlovski upisuje povijest umjetnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Kako mu je nakon žalbe priznato pola studija, nastavlja studirati strojarstvo na strojarskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, smjer zrakoplovstvo. Diplomirao je s vrlo dobrim uspjehom s čime je ostvario i svoju životnu želju, završiti zrakoplovne tehničke studije.

Radni vijek

Puhlovski je stažirao u zrakoplovnoj tvrtki JAT i tvornici jedrilica u Pančevu. 1963. godine vraća se u Zagreb. Kao viši stručni savjetnik radio je u Institutu za aerodinamička i termodinamička istraživanja. Kao redovni profesor predavao je termodinamiku, mehaniku fluida, motore i kompresor na Srednjoj tehničkoj školi. Usporedno je predavao i na Višoj tehničkoj školi i višoj Prometnoj školi. Kao izvanredni profesor u Beču i Budimpešti izdao je doktorsku dizertaciju znanosti pod naslovom "Zrakoplovne nesreće-tehnički i psihološki uzroci". Puhlovski je bio član Hrvatskog novinarskog društva, odjela za znanost i tehniku.

Zrakoplovnim modelarstvom bavio se još kao dječak; u Zemunu (1938.) bio je padobranac a 1940. godine bio je upravnik i nastavnik modelarske škole Aerokluba u Zagrebu. Bavio se je i jedriličarstvom a 1943. u Zlínu (Češka) se školovao za motornog pilota.

1961. je konstruirao dvomotorni višenamjenski zrakoplov PUH-1 sa šest sjedišta. Radio je i kao sudski vještak zrakoplovnih nesreća.

Stvaralaštvo

Pisanjem se počeo baviti još u osnovnoj školi. Kasnije je kao publicist surađivao u dnevnom tisku i tjednicima. Izdao je preko 30 zrakoplovno-tehničkih studija, bio je suradnik u fakultetskom časopisu "Strojarstvo" (Zagreb), Enciklopedijskom zavodu "Miroslav Krleža" (Biografski leksikon) i dr. 4. lipnja 1952. godine u "Vijesniku u srijedu" kao prvi u bivšoj Jugoslaviji objavljuje dostignuća inženjera Slavoljuba Penkale, njegovu mehaničku olovku te ga opisuje kao prvog hrvatskog konstruktora motornog zrakoplova. Kao prvi je u istom listu 22. srpnja 1953. objavio i monografiju o Faust Vrančiću, izumitelju praktičnog padobrana.

Znanstveni radovi

Motori s rotacionim klipom "Wankel" (1970.)
Lebdjelice- prometala na zračnom jastuku (1971.)
Uzroci avionskih nesreća (1972.)
Konvertoplani – avioni sutrašnjice (1972.)
Suvremeni Aerodinamičko-konstrukcijski uređaji za sigurnost leta aviona (1973.)
Aerotermodinamičke pojave kod atmosferskih i svemirskih aviona (1973.)
Aerodinamika vozila na zračnom jastuku (1974.)
Zagađivanje atmosfere i problem buke od aviona (1977.)
Svemirski raketoplani (Suvremena teorija raketnog principa)
Perspektive svemirskih aviona – teorijske osnove

Hrvatsko zrakoplovstvo

Literarno-tehničke biografije:

Penkala leti (Globus, 1987.)
Fizir i njegovi avioni (Skupština općine Ludbreg, 1991.)
Zagrebački Švarcoplan (časopis "Hrvatski vojnik" 1992. – 1994.)
Hrvatsi ikar, monografija o prvom hrvatskom pilotu Dragutinu Novaku ("Alfa", 1995.)
Katarina na krilima, monografija Katarine Matanović, prve hrvatske padobranke i pilotkinje ( "Tonimir", 2000.)
Dr. Oton Kučera (Društvo Faust Vrančić, 1988.)
Faust Vrančić – vizionar XVI. Stoljeća ("Marulić", 1994.)

Zrakoplovno-tehničke publikacije

Monografije naših znanstvenika iz područja zrakoplovstva izašle u redovnom tisku:

Herman Potočnik – Noordnung, konstruktor svemirske naseobine (projekt izdan 1929.)
Dragutin Balzareno, Zagrepčanin – heroj Bolivije. Ratni pilot Austro-Ugarske a kasnije Bolivije.
Tvrtko Paskijević, samograditelja aviona iz Tuškanca (1936.)
Inž. Antun Cvjetković, konstruktor aviona s motorom Volkswagena "Bube"
Inž. Stanko Obad, konstruktor prve hrvatske metalne jedrilice i niza visokosposobnih jedrilica.

Nagrade

Državna nagrada tehničke kulture "Faust Vrančić" za doprinos razvoju tehničke kulture u 1995. godini.^[1]
Povelja u povodu 50. obljetnice Hrvatske zajednice tehničke kulture 1996. za dugogodišnji iznimni doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture.
Nominiran za nagradu Hrvatskog zrakoplovnog saveza, najviša nagrada HZS, dodijeljena je posmrtno.