Augustin Dragan Dujmušić (Gradačac, 1884. – Varaždin, 1916.), bio je hrvatski kapucin i pjesnika.
Rodio se Gradačcu 1884., gdje pohađa osnovnu školu, a više školovanje u Travniku, u nadbiskupskom dječačkom sjemeništu.
Za školovanja je pisao svoje prve pjesme.Na sjemenišnim akademijama sudjelovao je kao recitator vlastitih pjesama, spjevanih za pojedine prigode i kao glazbenik u orkestru.
1903. je otišao studirati bogoslovlje u Sarajevo., gdje nastavlja pjesnički rad. Djela je slao u časopise Vrhbosnu, Glasnik Presvetog Srca Isusova, Serafinski perivoj i ine.
Za vrijeme studija priključio se Đačkomu katoličkom pokretu, zajedno s Galovićem, Ljubomirom Marakovićem, Poljakom i ostalima.
Zaredio se 24. ožujka 1907. u Sarajevu, a iste godine 7. travnja služio je mladu misu u rodnome gradu.
Zbog glazbenoga dara, nadbiskup Josip Stadler ga je, nakon što je Dujmušić završio studij, poslao studirati glazbu na cecilijanskom glazbenom učilištu u Regensburgu. Po završetku studija vratio se u Bosnu 1909. Ondje je bio duhovnim pomoćnikom u sarajevskoj katedrali.
1912. stupio je u kapucinski novicijat, a za ime je uzeo ime sv. Augustina. Položivši zavjete, provincijal mu je dodijelio boravak u riječkome samostanu. Ondje je obnašao dužnost lektora bogoslovije (u kapucinskoj izdavačkoj kući Dobre štampe), a vodio je Treći franjevački svjetovni red i Kćeri Marijine.
U Rijeci je pisao za nedjeljnji prilog Riječkih novina, tumačeći nedjeljna evanđelja. Pisao je za list Naša Gospa Lurdska, u kojemu je pokrenuo prilog „Sveti rad”.
Borio se protiv alkoholizma u narodu. U tom je pravcu 1914. utemeljio protualkoholno društvo Sveta Vojska, uglazbivši i koračnicu tog društva.
U svojoj rubrici „Sveti rad” u Našoj Gospi Lurdskoj pisao je tekstove kojima cilj bio objasniti djelatnost apstinentskog pokreta, kojemu je za zaštitnika izabrao sv. Ivana Krstitelja.
Obolio je od sušice.
Radi oporavka ga provincijal 1915. šalje na Lapad k Gospi od Milosrđa, pomoračkom zavjetnom svetištu. Stanje mu se nije popravilo. Zaželio je otići u samostan u Varaždin, čemu mu se i udovoljilo. Zdravlje se i dalje pogoršavalo, zbog čega ga se smjestilo u gradsku bolnicu. Umro je 1916.
Izvori
