Ande su nabrano gorje koje se u dužini od 7200 km protežu uz zapadnu obalu Južne Amerike. Građeno je pretežno od paleozojskih i mezozojskih naslaga, izdignutih alpskim nabiranjem i znatno prekrivenih vulkanskim izljevima. Najviše aktivnih i ugaslih vulkana ima između Kolumbije i Ekvadora, a najpoznatiji je Chimborazo (6.310 m). Najviši vrhunac Anda i Južne Amerike je Aconcagua (6.960 m) u Argentini.
Istočni ogranci ističu se rudnim bogatstvom u paleozojskim stijenama, dok su hladnije južne Ande u Čileu i Argentini uglavnom pod snijegom i ledom. U toplijim sjevernim i srednjim Andama s tropskom klimom na podnožju, također su planinske zavale i ravnjaci dobro obrađeni, pa su tu i naselja na najvišim apsolutnim visinama na Zemlji (Cerro de Pasco na 4.950m).
Ime Ande došlo je po plemenima Anti Indijanaca, nastanjenim u vrijeme Inka u provinciji Antisuyu, koja je također nosila ime po njima.
Klima
Klima na Andama puno varira, ovisno o visini, geografskoj širini i udaljenosti od mora. Sjeverni dio Anda leži na istoj geografskoj širini kao Zapadna Afrika, dok se južni dijelovi skoro pružaju do Antartika. Na sjeveru je klima zato uglavnom topla i vlažna, dok je na jugu hladno i vjetrovito. Zapadni dio Anda u Čileu, prema obali Tihog oceana je vrlo suh. Također na jugoistoku, u južnim dijelovima Argentine je poprilično suho. Na višim visinama je hladnije nego na nižim.
Na južnima Andama postoje ledenjaci.
Geologija
Geološki gledano, Ande su vrlo mlade i seizmološki nemirno gorje, koje je nastalo sudarom kontinentalne Nasca ploče s južnoameričkom kontinentalnom pločom. Vrste planina variraju od oblasti do oblasti ali vrste magmatskih stijena su slične. Na Andama postoje nalazišta bakra i olova kao i željezne rudače, srebra, zlata, različitih legirajućih metala i salitre.
Planinski vrhovi
Ovo je lista najviših planinskih vrhova Anda, mjerenih u odnosu na morsku površinu.