Postoje dvije teorije o podrijetlu ove obitelji. Prema Šišiću, potječu od ugarskog plemenitaškog roda Csupora,[1] koji je živio u Čongradskoj županiji blizu
Segedina u blizini roda Doroszma (Duružmića). Dio tih rodova doselio se je u međurječje Save i Drave te od njih potječu Čupori Moslavački i rod Gorjanskih.[2]
Druga teorija (Nada Klaić, Karácsony, Engel) ih opet izvodi od toga da su od ugarskih plemenitaša, roda Monoszló koji je posjedovao vlastelinstvo u Moslavini[1] od druge polovice 12. st., a imao je i obrazac nasljeđivanja imena kao i Čupori Moslavački.[2]
Po drugoj teoriji vjerojatno su slavenskog odnosno hrvatskog podrijetla.[2]
Rodonačelnik Čupora Moslavačkih je Stjepan Moslavački (*1256. – *1293.) nadimka "Čupor".[2]
Posjede su imali u Zagrebačkoj i Križevačkoj županiji te jedno vrijeme u Vukovarskoj i Bačkoj županiji.[2] Od poznatih naselja ističu se: Moslavina (utvrđeni grad) (na rubnim obroncima Moslavačke gore, na mjestu gdje su poslije Erdodyji izgradili dvorac), Jelengrad, Podgrađe (Warallya), te povremeno Sokol, Bihać, Ripač, Dubovac, Nevna, Korođ i Ivankovo.[2] Za vrijeme dinastijskih sukoba kralj Karlo Anžuvinac moslavačke je posjede dao banu Ivanu Baboniću, koje je poslije dobio tek sin rodonačelnika Čupora Moslavačkih; Čupori Moslavački su za protudvorskog pokreta bili na
strani kraljice Marije i Žigmunda Luksemburškog.[3]
Bili su vrlo važna obitelj u slavonskim krajevima o čemu svjedoči njihov grb. Na njemu je romb (nagnuti pravokutnik) s četiri reda u kojem se izmjenjuju crvene i srebrne kocke, a na kojem
stoji svraka.[2] Ti se motivi danas nalaze u grbu grada Kutine.[2]
Nikola Čupor Moslavački (†1473.), erdeljski vojvoda, istaknuti ratnik u vrijeme kralja Matijaša Korvina
Obitelj je izumrla 1492. godine. Posjedi su im pripali Tomi Bakaču, pa njihovim rođacima Erdődyjima.[1]
Izvori
↑ abcdeHrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 221
↑ abcdefghiZrinka Nikolić Jakus: Obitelj Čupor Moslavački, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, br. 4(2011), str. 269-300
↑Projekt "Mogućnosti turističke ponude Grada Garešnice", Povijesni dio projekta izradili, uz stručno vodstvo profesorice povijesti i likovne umjetnosti Milke Prodanić, učenici trećeg razreda opće gimnazije.
Koordinatorice projekta: Margareta Miloš, prof. i dipl. bibl. i Martina Terranova, profSrednja škola August Šenoa, Garešnica, 2014.