Zgrada željezničke stanice Šipad ili zgrada bivše željezničke stanice Steinbeiss, nalazi se u Jajcu, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 21. do 27. januara 2003. donijela je odluku da se stanica proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija donijelo je u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća) i Tina Wik.[1]
Historija
Austrougarska monarhija sagradila je i mnoge šumske i rudničke pruge u privatnom vlasništvu koje su služile za eksploataciju rudnog i šumskog bogatstva, kao i za putnički saobraćaj. U početku se nije moglo pristupiti eksploataciji šuma u većim razmjerama zbog nedostatka potrebnih komunikacija. Da bi se to postiglo, bile su potrebne velike investicije za izgradnju šumskih komunikacija, odnosno šumskih željezničkih kolosijeka. Pred kraj austrougarske uprave, krajem 1916. u Bosni i Hercegovini bilo je oko 1220 km šumskih pruga.
Najdužu mrežu šumskih željeznica izgradila je firma Steinbeiss u zapadnoj Bosni. Bavarski poduzetnik Otto Steinbeiss započeo je eksploataciju šumskih područja oko rijeke Sane na osnovu ugovora sa Zemaljskom upravom od 1892. na rok od 20 godina, a ugovorom od 1899. godine produžena mu je koncesija na narednih 10 godina.
Pruga Srnetica – Jajce puštena je u saobraćaj 10. januara 1916. u dužini 107 km. Željezničke stanice na relaciji Jajce – Srnetica bile su: Jajce – Plivska Jezera – Jezero – Volari – Šipovo – Sokolac – Pliva – Podovi – Čardak – Podgora – Mlinište – Ovčara – Lisina – Tisova Kosa – Kurijeva Kosa – Potoci – Srnetica. Za potrebe ove pruge u prigradskom dijelu Jajca sagrađena je još jedna zgrada željezničke stanice poznata pod nazivom Šipad. Izgradnjom ove zgrade Jajce dobija dvije zasebne željezničke stanice.[1]
Raspadom Austro-Ugarske i stvaranjem Kraljevine SHS država postaje vlasnik poduzeća Steinbeiss. Ovo je preduzeće u avgustu 1919. preimenovano u ŠIPAD.
Opis
Zgrada željezničke stanice pravougaone je osnove dimenzija oko 13,20 X 7,40 m sa pravougaonim dodatkom na istočnoj strani, čije dimenzije iznose oko 2,90 X 1,30 m, u kojem bila su smještena kupatila na svakoj etaži. Zgrada se sastoji od podruma, prizemlja, sprata i potkrovlja. Visina zgrade od kote terena do sljemena iznosi oko 9,00 m. Zgrada je građevinski u veoma lošem stanju i ne koristi se.
Literatura
Fevzija Ajdin, Historija željeznica Bosne i Hercegovine, Nacionalna univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovina, Sarajevo, 2006.
Dževad Juzbašić, Izgradnja željeznica u BiH u svijetlu austrougarske politike od okupacije do kraja Kallayeve ere. Akademija nauka i umjetnosti BiH Sarajevo, 1974.