| Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Tačnost podataka u ovom članku je osporena. Provjerite i ispravite netačnosti u članku. |
Računarska igra je svaka igra pri kojoj se nužno upotrebljava računar ili igraća konzola. U računarske igre spadaju i igre koje samo prikazuju tekst. Igrač ostvaruje komunikaciju sa računarom uz pomoć ulaznih uređaja. To su najčešće tastatura i miš, odnosno gamepad ili joystick.
Osnovni zahtjevi računarskih igara su izlazni grafički uređaj, najčešće monitor, te ulazni uređaji. Međutim novije igre zahtijevaju grafički procesor, te mrežnu opremu.
Računarske igre se najčešće distribuiraju putem CD-ova i DVD-ova, ali nije isključena ni distribucija preko interneta.
Historija razvoja
Historija računarskih igara nije primala veliku pažnju od strane historičara. Najčešće pitanje oko historije računarskih igara je to "Koja je prva igra?".
Prva računarska igra je bila Spacewar! iz 1961. godine. To je bila poslastica za rijetke, zbog tadašnje veličine i neraširenosti računara. Igru su napravila dva studenta MIT-a(Massachusetts Institute od Technology) Martin "Shag" Graetz i Alan Kotok, prema naučno fantastičnoj sagi Skylark.
Prva generacija računarskih igara se sastojala od tekstualnih igara. To su bile igre u kojima je igrač kucao komande i tako određivao kuda se želi kretati. Druga vrsta igara su bile one koje su predstavljale hibrid između tekstualnih i igara sa statičnom grafikom. Vodeći žanr između sedamdesetih i osamdesetih godina su bile tekstualne avanture. Prva tekstualna avantura je bila igra Adventure (Crowther and Woods 1976), napravljena 15 godina nakon Spacewar!-a. Kako se hardver razvijao tako su i igre postajale sve kompleksnije. Tako su kompjuteri u kasnim osamdesetim godinama postali dovoljno snažni da pokrenu igre sa grafikom. Te je tako došlo vrijeme grafičkih avantura.
Dolaskom miša tekstualni interfejs je zamijenjen grafičkim. Tako su u osamdesetim godinama strateške igre preuzele titulu najpopularnijih.
Većina danas popularnih igara izvorno dolazi sa Komodor Amiga kompjuterske platforme. Amiga je imala nabolji hardver u vrijeme kada je predstavljena 1985. godine.
Sa razvitkom tehnologije kompjuteri su postali dovoljno jaki da renderiraju pokretne objekte, pa je to dovelo do pojavljivanja novih žanrova kao što su simulacije letenja i vožnje automobilom. Također je došlo do unaprijeđenja postojećih žanrova.
U ranim devedesetim godinama razvojna kuća Apogee Software je kreirala demo-e igara. Što je igračima omogućilo da prvi dio igre probaju besplatno, ali su za ostatak morali kupiti cijelu igru.
FPS žanr je kreiran predstavljanjem igre Wolfenstein 3D (id Software, 1992. godine). Wolfenstein 3D predstavlja jednu od najprodavanijih igara svih vremena.
Dok su procesori vodećih Sega i Nintendo igraćih konzola radili na frekvenciji između 3 i 7 MHz, 486 PC CPU je radio na mnogo većih 66 MHz što mu je omogućavalo da izvrši puno veći broj proračuna u sekundi. 1993. godine id Software je izdao FPS Doom koji je bio prijelomna tačka u grafici i dizajnu.
Žanrovi
Većina računarskih igara je pisana za lične računare (PC) a dijelimo ih na žanrove po temi koja u igri prevladava. Neki od žanrova su:
Mnoge igre sadrže elemente više žanrova tako da je podjela okvirna.
Vanjski linkovi
