Tora iz Olova je knjiga štampana 1886. godine tehnikom litografije u jednoj od najpoznatijih štamparija iz 19. st. u Beču, štampariji Josepha Schlesingera. Čuva se u Gradskoj biblioteci u Ulici branilaca grada bb u Olovu, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Predstavlja raritet, s obzirom na to da je veći dio starijih jevrejskih knjiga u Bosni i Hercegovini izgubljen u Drugom svjetskom ratu, dok je veliki dio toga sahranjen u genizu (običaj sahranjivanja starih jevrejskih knjiga). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, u sastavu: Amir Pašić, Goran Milojević i Radoje Vidović (predsjedavajući), na sjednici održanoj od 31. jula 2018. godine, donijela je odluku da se Tora proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]
Ne zna se ko je bio vlasnik, moguće je da je pripadala nekome iz porodice Ozmo, koja je bila jedna od rijetkih jevrejskih porodica u Olovu. Knjiga je pronađena u Gradskoj biblioteci u Olovu, ali ne postoji pisani trag o tome kako je ona dospjela u biblioteku. U biblioteci se vodi kao raritet i nema inventarni broj.
Historija
Tora (hebr. tôrāh: učenje, uputa, zakon), u Starom zavjetu i u židovstvu, pisani Božiji zakon, sažetak starozavjetne i židovske vjere, Mojsijevo Petoknjižje.[2][3]
Prema tradicijskoj literaturi (Talmudu) Tora potječe od Mojsija, sa izuzetkom posljednjih osam stihova koji potječu od Jošue, dok neka nova tumačenja Toru vide kao proizvod više autora, koji su i nakon prvog konačnog oblika Tore nastalog između 5. i 6. stoljeća p. n. e. nastavili dopisivati ono što je danas konačni oblik teksta.
Opis
- Naziv: THORA
- Sadržaj: Štampana je u pet zasebnih tomova (Beršit, Šemot, Vajikra Bemidbar i Devarim) koji su zajedno povezani. Na svakom zasebnom dijelu stoji na latinici ispisan dio odnosno naziv THORA i dio na koji se odnosi. Ispod toga stoji naziv štamparije i godina izdanja. Sadržaj je štampan hebrejskim pismom
- Godina: 1886.
- Štamparija: Joseph Schlesinger, Beč
- Tehnika štampanja: Litografija
- Dimenzije: 130 x 90 mm
- Uvez: Kožom je povezan kraj, dok je ostatak ukrasno platno lijepljeno na debeli karton.
Reference
