Slavko Rodić Bugojno je bila vojna fabrika u Bugojnu, Bosna i Hercegovina. Osnovana je rješenjem Josipa Broza Tita 27. marta 1950. godine kao dio vojno-industrijskog kompleksa Jugoslavije. Ime je dobila po narodnom herojuSlavku Rodiću koji je preminuo godinu dana ranije. Podignuta je na livadama između naselja Čipulić i Poriče za 16 mjeseci na osnovu međunarodnog ugovora o tehničkoj saradnji sa firmom "Olympia" iz Zapadne Njemačke. Sa 7000 radnika, fabrika je bila jedna od najvećih u lancu vojne industrije Jugoslavije.[1]
Proizvodnja je započela u maju 1951. godine i u njoj je tada radilo 50 radnika, od kojih je 6 mašinskih i hemijskih tehničara bilo u direktnoj proizvodnji.[2] Stručni kadar se u međuvremenu osposobljavao u "Zastavi" u Kragujevcu, "Krušiku" u Valjevu i Čehoslovačkoj. Proizvodni program se sastojao od 6 proizvoda iz vojnog programa: minsko-eksplozivna sredstava, minobacački i topovski upaljači i kapsule, mine, kasetne i ručne bombe.
Muzejski primjerak pisaće mašine Biser
Civilni program
Sredinom 1950-ih godina, fabrika je počela i sa civilnim programom, te je otvoren pogon za proizvodnju pisaćih mašina "Biser". Kasnije je ovaj pogon prerastao u potpuno izdvojenu "Fabriku biro mašina" koja je sa radom započela 1971. godine.
Civilni dio programe je bio proširen otvaranjem pogona za proizvodnju opruga, od opruga za hemijske olovke do opruga za željezničke vagone. Najveći dio ove proizvodnje bio je izvozno orijantisan. Kasnije je, 1973. god, ovaj pogon premješten u Gornji Vakuf i postao najveća fabrika opruga u SFRJ. "Slavko Rodić" je znatno pomogao u podizanju Fabrike građevinskih okova u Kupresu, i prebacio u Prozor proizvodnju kočionih sistema za bicikle, tipa "monitar".
Vlastiti program u Bugojnu je proširen proizvodnjom motornih pila, plastičnih dijelova za automobile i akumulatore, skijaških vezova i krampona za kopačke.
Fabrika "Slavko Rodić" je 1969. godine zajedno sa "Pretisom" iz Vogošće, "Igmanom" iz Konjica i "Pobjedom" iz Goražda ušao u sastav "UNIS-a" - Sarajevo, jednog od najvećih metalskih firmi u Jugoslaviji. [3]
.jpg)
