Razvoj svjetskog rekorda na 5000 m

Svjetski rekorder Kenenisa Bekele u utrci na 5000 m u Parizu 2006.

Službene svjetske rekorde na 5000 m drže Uganđanin Joshua Cheptegei u muškoj i Etiopljanka Letesenbet Gidey u ženskoj konkurenciji.

Prvi svjetski rekord na 5000 m za muškarce priznat je od IAAF-a 1912. Zaključno s 2021. godinom, IAAF je ratificirao 36 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.^[1]

Prvi svjetski rekord u ovoj disciplini za žene priznat je 1981. Zaključno s 2021. godinom, IAAF je ratificirao 14 ženskih svjetskih rekorda.^[2] Prije nego što je IAAF priznao 5000 m kao disciplinu u kojoj se vode službeni svjetski rekordi utrka na 3000 m bila je najčešća ženska dugoprugaška utrka na međunarodnim takmičenjima. Ipak, žene se jesu povremeno takmičile i na 5000 m prije dodavanja ove discipline u program svjetskih prvenstava (od 1995) i Olimpijskih igara (od 1996).^[3]

Muškarci

Prije ere IAAF-a

Vrijeme	Atletičar	Datum	Mjesto
16:34.6	George Touquet-Daunis (FRA)	31. 10. 1897.	Pariz
16:29.2	George Touquet-Daunis (FRA)	22. 5. 1899.	Lyon
15:29.8	Charles Bennett (VB)	22. 7. 1900.	Pariz
14:59.0	Alfred Shrubb (VB)	13. 6. 1904.	Glasgow

Era IAAF-a

Vrijeme	Atletičar	Datum	Mjesto
14:36.6	Hannes Kolehmainen (FIN)	10. 6. 1912.	Stockholm[1]
14:35.4	Paavo Nurmi (FIN)	12. 9. 1922.	Stockholm[1]
14:28.2	Paavo Nurmi (FIN)	19. 6. 1924.	Helsinki[1]
14:17.0	Lauri Lehtinen (FIN)	19. 6. 1932.	Helsinki[1]
14:08.8	Taisto Mäki (FIN)	16. 6. 1939.	Helsinki[1]
13:58.2	Gunder Hägg (ŠVE)	20. 9. 1942.	Göteborg[1]
13:57.2	Emil Zátopek (ČSSR)	30. 5. 1954.	Pariz[1]
13:56.6	Vladimir Kuc (SSSR)	29. 8. 1954.	Bern[1]
13:51.6	Chris Chataway (VB)	13. 10. 1954.	London[1]
13:51.2	Vladimir Kuc (SSSR)	23. 10. 1954.	Prag[1]
13:50.8	Sándor Iharos (MAĐ)	10. 9. 1955.	Budimpešta[1]
13:46.8	Vladimir Kuc (SSSR)	18. 9. 1955.	Beograd[1]
13:40.6	Sándor Iharos (MAĐ)	23. 9. 1955.	Budimpešta[1]
13:36.8	Gordon Pirie (VB)	19. 6. 1956.	Bergen[1]
13:35.0	Vladimir Kuc (SSSR)	13. 10. 1957.	Rim[1]
13:34.8	Ron Clarke (AUS)	16. 1. 1965.	Hobart[1]
13:33.6	Ron Clarke (AUS)	1. 2. 1965.	Auckland[1]
13:25.8	Ron Clarke (AUS)	4. 6. 1965.	Compton[1]
13:24.2	Kipchoge Keino (KEN)	30. 11. 1965.	Auckland[1]
13:16.6	Ron Clarke (AUS)	5. 7. 1966.	Stockholm[1]
13:16.4	Lasse Virén (FIN)	14. 9. 1972.	Helsinki[1]
13:13.0	Emiel Puttemans (BEL)	20. 9. 1972.	Bruxelles[1]
13:12.9	Dick Quax (NZL)	5. 7. 1977.	Stockholm[1]
13:08.4	Henry Rono (KEN)	8. 4. 1978.	Berkeley[1]
13:06.20	Henry Rono (KEN)	13. 9. 1981.	Knarvik[1]
13:00.41	David Moorcroft (VB)	7. 7. 1982.	Oslo[1]
13:00.40	Saïd Aouita (MAR)	22. 7. 1985.	Oslo[1]
12:58.39	Saïd Aouita (MAR)	27. 7. 1987.	Rim[1]
12:56.96	Haile Gebrselassie (ETI)	4. 6. 1994.	Hengelo[1]
12:55.30	Moses Kiptanui (KEN)	8. 6. 1995.	Rim[1]
12:44.39	Haile Gebrselassie (ETI)	16. 8. 1995.	Zürich[1]
12:41.86	Haile Gebrselassie (ETI)	13. 8. 1997.	Zürich[1]
12:39.74	Daniel Komen (KEN)	22. 8. 1997.	Bruxelles[1]
12:39.36	Haile Gebrselassie (ETI)	13. 6. 1998.	Helsinki[1]
12:37.35	Kenenisa Bekele (ETI)	31. 5. 2004.	Hengelo[1]
12:35.36	Joshua Cheptegei (UGA)	14. 8. 2020.	Monako[4]

Od 1981. IAAF je prihvatio elektroničko mjerenje vremena do stotinke sekunde za discipline do 10.000 m, uključujući i nju.^[1] Rezultat Dicka Quaxa 13:12.9 iz 1977. zabilježen je kao 13:12.87.

Žene

Prije priznavanja

Vrijeme	Atletičarka	Datum	Mjesto
16:17.4	Paola Pigni (ITA)	11. 5. 1969.	Formia
15:53.6	Paola Pigni (ITA)	2. 9. 1969.	Milano
15:41.4	Natalia Mărăşescu (RUM)	16. 3. 1977.	Oradea
15:37.0	Janice Merrill (SAD)	11. 7. 1977.	Mainz
15:35.52	Kathy Mills (SAD)	26. 5. 1978.	Knoxville
15:33.8	Janice Merrill (SAD)	19. 5. 1979.	Durham
15:30.6	Janice Merrill (SAD)	22. 3. 1980.	Stanford
15:28.43	Ingrid Kristiansen (NOR)	11. 7. 1981.	Oslo
15:24.6	Jelena Sipatova (SSSR)	6. 9. 1981.	Podolsk

Era IAAF-a

Svjetska rekorderka Tirunesh Dibaba (desno) vodi ispred bivše svjetske rekorderke Meseret Defar (sredina) u finalu na 5000 m na OI 2012.

Vrijeme	Atletičarka	Datum	Mjesto
15:14.51	Paula Fudge (VB)	13. 9. 1981.	Knarvik[2]
15:13.22	Anne Audain (NZL)	17. 3. 1982.	Auckland[2]
15:08.26	Mary Decker-Slaney (SAD)	5. 7. 1982.	Eugene[2]
14:58.89	Ingrid Kristiansen (NOR)	28. 6. 1984.	Oslo[2]
14:48.07	Zola Budd (VB)	26. 8. 1985.	London[2]
14:37.33	Ingrid Kristiansen (NOR)	5. 8. 1986.	Stockholm[2]
14:36.45	Fernanda Ribeiro (POR)	22. 7. 1995.	Hechtel[2]
14:31.27	Dong Yanmei (KIN)	21. 10. 1997.	Šangaj[2]
14:28.09	Jiang Bo (KIN)	23. 10. 1997.	Šangaj[2]
14:24.68	Elvan Abeylegesse (TUR)	11. 6. 2004.	Bergen[2]
14:24.53	Meseret Defar (ETI)	3. 6. 2006.	New York City[2]
14:16.63	Meseret Defar (ETI)	15. 6. 2007.	Oslo[2]
14:11.15	Tirunesh Dibaba (ETI)	6. 6. 2008.	Oslo[2]
14:06.62	Letesenbet Gidey (ETI)	7. 10. 2020.	Valencia[2]

Godine 1984. Zola Budd istrčala je 15:01.83, ali ovo vrijeme nije ratificirano kao svjetski rekord.

Također pogledajte

• Dugoprugaške utrke

Reference

1. "12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009" (PDF). Monte Carlo: IAAF Media & Public Relations Department. 2009. str. 546, 551. Arhivirano s originala 6. 8. 2009. Pristupljeno 9. 8. 2009.
2. "12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook. Berlin 2009" (PDF). Monte Carlo: IAAF Media & Public Relations Department. 2009. str. 546, 643. Arhivirano s originala 6. 8. 2009. Pristupljeno 9. 8. 2009.
3. "Main > Women, 5000 m > World Records Progression". Brinkster Track and Field. Pristupljeno 18. 1. 2014.
4. "Cheptegei breaks world 5000m record in Monaco as Diamond League action returns". Pristupljeno 15. 8. 2020.