Porez na dohodak je vrsta poreza kojim se oporezuje dohodak fizičkih i pravnih osoba. Postoji više sistema poreza na dohodak u zavisnosti od obima i učestalosti razreza i naplate. Ovaj porez može biti progresivan, degresivan i proprocionalan, zavisno kako je to propisano državnim zakonodavstvom. Porez na dohodak treba razlikovati od poreza na dobit, jer se prvim oporezuje ukupan prihod (većinom lični dohodak građana), dok se porezom na dobit oporezuju profiti preduzeća.
Prinicipi poreza na dohodak
Poreska osnovica koja je predmet oporezivanja je određena vrstom prihoda, a uključuje plaće, prihode od kapitala, ulaganja i imovine, te druge prihode koje osoba ostvari u toku perioda (dohoci od igara na sreću, pokloni, nasljedstva i slično). U zavisnosti od zakona, stopa poreza može se razlikovati od vrste dohotka. Tako naprimjer, kapitalni dohoci mogu biti oporezovani kada se ostvare (pri prodaji dionica) ili kada se upišu (kada im se tržišna vrijednost poveća). U nekim zakonodavstvima, određene vrste dohodaka mogu biti potpuno oslobođene ovog poreza, naprimjer, stipendije ili penzije, ili mogu biti oslobođene do određenog iznosa.
Veoma čest slučaj postojanja progresivnih (rjeđe degresivnih) stopa poreza na dohodak. Tako naprimjer, često se manji dohoci oporezuju manjim stopama do određenog praga (npr. 5% do 1000 KM), a dohoci iznad praga višim stopama (npr. 10% iznad 1000 KM). Svrha ovog načina oporezivanja je da se od osoba s višim zaradama ubire više poreza i obrnuto. Ovu ideju progresivnog oporezivanja zastupali su vodeći ekonomisti poput Adama Smitha[1] i Karl Marxa[2]
Porez na dohodak u Bosni i Hercegovini
Porez na dohodak u Bosni i Hercegovini je regulisan entitetskim zakonima o porezu na dohodak. U Republici Srpskoj na snazi je Zakon o porezu na dohodak, kojim su propisane stope od 10% i 15%. U Federaciji BiH usvojen je Zakon o porezu na dohodak sa jedinstvenom stopom od 10%, a primjenjuje se od 1. januara 2009. Karakteristike Zakona o porezu na dohodak u FBiH su:[3]
- Jedinstvena stopa poreza od 10%
- Lični odbitak od 300 KM mjesečno (od ukupnog mjesečnog neto dohotka se odbija 300 KM a ostatak se oporezuje)
- Dodatni odbici za svakog izdržavanog člana porodice (supružnik, djeca, članovi uže porodice po pravoj liniji (otac, majka, djed, nena, unučad))
- Porez se obračunava i uplaćuje u trenutku isplate plaće (dohotka), a na kraju godine se podnosi poreska prijava. Ukoliko je osoba u toku godine uplatila više poreza nego što je prikazano u poreskoj prijavi, stječe pravo na povrat.
- Porezu ne podliježu stipendije, penzije, dohoci porodica šehida i poginulih boraca, invalida, socijalnih davanja, pomoći i slično.[4]
Također pogledajte
Reference
