Ploča desne bočne strane japodske kamene urne iz Golubića

Ploča desne bočne strane japodske kamene urne iz Golubića kod Bihaća, Bosna i Hercegovina je arheološki nalaz sa početka rimske vladavine u ovim krajevima u I vijeku n.e. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 12. maja 2003. godine u Sarajevu, donijela je odluku da se ulomak urne proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik. Fragment japodske kamene urne nalazi se izložen u stalnoj izložbenoj postavci u zgradi regionalnog Muzeja Unsko-sanskog kantona u Bihaću.

Historija

Fragment ploče sa graviranim crtežima nađen je u sekundarnom položaju u grobu br. 44 nekropole u Dolovima u Golubiću, pri sistematskim iskopavanjima 1960. godine. Nekropola u Dolovima datovana je u kraj III i početak IV vijeka n.e. Na toj nekropoli su za mnoge grobove u obliku sanduka slaganih od kamenih ploča upotrebljeni spomenici sa neke starije nekropole u blizini. Fragment ploče sa crtežom okrenutim prema unutrašnjosti nalazio se na položaju lijeve bočne strane pored glave skeleta mlađeg ženskog lica.[2]

Pounje je bilo centar izrade monumentalne sepulkralne kamene plastike, od koje su najbrojnije zastupljene japodske urne. Porijeklo i hronologija tih umjetničkih dijela još nisu u potpunosti rasvijetljeni. U periodu od III-I vijeka p.n.e. kod Japoda prevladava incineracija (spaljivanje pokojnika), koje se nastavlja i u I-II vijeku naše ere pod rimskom vlašću. Stoga hronološko određenje pomenutih urni još nije sa sigurnošću riješeno, mada preovladava mišljenje da pojedini primjerci, među kojima i ovaj iz Golubića, pripadaju tzv. starijoj grupi urni, oko početka rimske vladavine u ovim krajevima u I vijeku n.e

Opis

Ploča sa prikazom japodskih konjanika izrađena je od mekanog lokalnog kamena bihacita (lapora, muljike) pogodnog za obradu i otpornog na atmosferilije. Po obliku i položaju crteža, pripadala je desnoj bočnoj strani kamene urne sa sačuvanom izbočinom. Očuvane dimenzije su sljedeće: 0.98x0.42x0.10 m. Nedostaje dio u dužini od 0.32x0.08 m na donjem dijelu od izbočine do sredine stranice urne. Prema crtežima i opštem izgledu fragmenta vidi se da od dužine i visine prvobitne urne nije ništa oduzeto.[3]

Prednju ornamentovanu stranu ploče pokrivaju tri predstave i okvir od pleternog ornamenta i obliku zavijutaka rađenih šestarom. Centralni položaj zauzima figura konjanika na konju u hodu na lijevo. Figura konja je jako izduženog tijela, male glave i povijenog vrata. Detalji (oko, uši, gubica, kopita, falus, konjska oprema) su precizno izrađeni. Nema predstave grive. Figura konjanika je nesrazmjerno mala u odnosu na figuru konja. Prikazana je u profilu. Detalji lica su izrađeni istim načinom kao na ploči iz Založja

Reference

  1. ^ "Ploča desne bočne strane japodske kamene urne iz Golubića". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Arhivirano s originala, 21. 5. 2021. Pristupljeno 9. 2. 2021.
  2. ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  3. ^ "Branka Raunig - UMJETNOST I RELIGIJA PRAHISTORIJSKIH JAPODA". Djela Akademije BiH, Sarajevo 2004. Pristupljeno 9. 2. 2016.

Strategi Solo vs Squad di Free Fire: Cara Menang Mudah!