Lavina je naziv za rušenje velikih masa snijega niz strme planinske padine, najčešće zimi i u rano proljeće. Lavina nastaje kad masa snijega nenadano klizne niz padinu. Svaka padina, nagiba većeg od 15°. predstavlja potencijalnu mogućnost za nastanak lavine.
Uzroci nastanka lavine su mnogobrojni: ovise o vrsti snijega, nagibu padine, obliku i vrsti zemljišta, položaju snježnih slojeva i dnevnim vremenskim prilikama. Najčešće lavinu prouzrokuju sami ljudi, rjeđe životinje ili intenzivniji zvukovi.[1]
Lavina često izaziva velike štete i ljudske žrtve, iako su one, s obzirom na relativno slabu naseljenost planinskih područja, svojim razmjerima obično ograničene u usporedbi s drugim katastrofama.
Upravljanje rizikom od lavina oblikovalo je i identitet alpskog stanovništva, jer se svake zime suočava sa prijetnjom koju lavine predstavljaju za stanovnike, turiste, sredstva komunikacije i drugu vitalnu infrastrukturu.[2] Budući da su Alpi gusto naseljeni, fenomen lavina je glavna briga i kolektivna odgovornost zajednica. Vijekovima su stanovnici razvijali lokalno empirijsko znanje, strategije upravljanja i izbjegavanja rizika, kao i praktična rješenja kako bi se zaštitili od opasnosti od lavina.
Odbrana naseljenih područja od lavina može biti aktivna i pasivna.
Aktivna se obrana sastoji u tome da se lavina izazove umjetno, bacanjem dinamita na kritična mjesta početka lavine. Drugi način je korištenje projektila s eksplozivom koji eksplodira u nižim slojevima snijega. U aktivnu obranu spada i promatranje opasne zone radi obavještavanja o opasnosti.
Pasivna zaštita sastoji se u postavljanju zidova u opasnim zonama koji će skrenuti tok lavine ili će zadržati snježni pokrivač da se ne pokrene.
U tradicionalna znanja danas su nadopunjena modernim mjernim instrumentima i mapiranjem rizika. Ovaj element je ukorijenjen u svakodnevnu kulturu dotičnih zajednica i naglašava važnost solidarnosti u kriznim situacijama. Procjena rizika od lavina zahtijeva dobro poznavanje prirode, posebno terena, snijega, vremenskih uslova i prošlih lavina. Postoje i brojne obuke, uz pristup širokom spektru izvora informacija kao što su lavinski bilteni, mediji, kontrolne liste, web stranice, mediji, priručnici i izložbe.
Nematerijalna kulturna baština
Upravljanje rizikom od lavina je na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva kao zajednički element u Austriji i Švicarskoj.[2] Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na zasjedanju koje je održano od 26. novembra do 1. decembra 2018. u Port Louisuu na Mauricijusu.[3]
