Kriptografija

Kriptografija je polje koje se bavi lingvističkim i matematičkim načinima zaštite informacija u komunikaciji.^[1] Kriptografija se može usporediti sa steganografijom - naukom koja sakriva postojanost poruke ali ne i njen sadržaj.^[1]

Općenito, kriptografija se koristi pri izgradnji i analizi protokola koji sprečavaju treću stranu ili javnost da sazna sadržaj kriptovane poruke^[2] kao i pri različitim aspektima sigurnosne bezbjednosti kao što su povjerljivost i integritet podataka, autentifikacija i sl.^[3] Moderna kriptografija počiva na poljima disciplina kao što su matematika, računarstvo, elektrotehnika, komunikacione tehnologije i fizika. Primjene kriptografije uključuju elektronsku trgovinu, sistem platnih kartica zasnovanih na čipovima, digitalne valute, računarske lozinke i vojne komunikacije.

Zaštita se može uglavnom sažeti u dvije metode: simetrične i asimetrične.^[1]

Kod simetrične metode obe stranke posjeduju isti ključ, dok kod asimetrične imaju dva različita ključa.^[1]

Sljedeća tabela sadrži historijske kao i savremene metode zaštite^[1]:

Godina objave	Naziv	Metoda
1523	Vigenere	simetrična
Prvi Svjetski Rat	One Time Pad	simetrična
Drugi Svjetski Rat	Enigma	simetrična
Drugi Svjetski Rat	Navaho	simetrična
1973	DES	simetrična
???	AES	simetrična
1976	Diffie-Hellmann	asimetrična
1977	RSA	asimetrična
???	El-Gamal	asimetrična

Reference

1. Simon Singh, GEHEIME BOTSCHAFTEN - Die Kunst der Verschlüsselung von der Antike bis in die Zeiten des Internet,Carl Hanser Verlag, München 1999 ISBN 3-446-19873-3 njem.
2. Bellare, Mihir; Rogaway, Phillip (21. 9. 2005). "Introduction". Introduction to Modern Cryptography. str. 10.
3. Menezes, A. J.; van Oorschot, P. C.; Vanstone, S. A. Handbook of Applied Cryptography. ISBN 0-8493-8523-7.

Nedovršeni članak Kriptografija koji govori o računarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.