Područje je ostatak nekadašnjih prostranih plavnih predjela Podunavlja, a sada predstavlja složen mozaik vodenih i kopnenih ekosistema.
Lokalitet sadrži jezera, močvare, vlažne travnjake, korita trske, riječne šume, brojne kanale, mrtvice i ribnjake. Podložan je proljetnim poplavama, što stvara dinamične ekosisteme koji podržavaju veoma raznoliku floru i faunu.
Zaštićeno područje
Preko 522 vaskularne biljke, 300 ptica, 55 sisara, 53 ribe, 12 vodozemaca i 12 vrsta gmizavaca nalaze se na lokalitetu. Od njih, nekoliko je međunarodno ugroženo, kao što su istočni carski orao, obična počarka, stepski soko i kožni šaran. Posebno su zanimljive one vrste ptica koje se gnijezde u velikim kolonijama: čaplje (Ardea cinerea, Ardea purpurea), obični galeb (Larus ridibundus), bjelobrada čigra (Chlidonias hybrida), veliki vranac (Phalacrocorax carbo) i druge.
Kopački rit je takođe važan izvor ishrane i rasadišta dunavskih ribljih fondova, jer je najznačajnije mrestilište u srednjem i gornjem Podunavlju. Lokacija je takođe važna za kontrolu poplava i prečišćavanje vode, jer se izvori podzemne vode u tom području koriste za vodu za piće.[3]
Kopački rit ima preko 140 zabilježenih vrsta biljaka od kojih su neke vrlo rijetke i nalaze se samo na nekoliko mjesta u Hrvatskoj. Značajne vrste uključuju bijeli vodeni ljiljan (Nymphaea alba), perunika (Iris variegata), azola, crni šaš (Carex nigra), obična trska (Phragmites australis), sibirski cattail, graciozan cattail (Typha laxmannii) i rogoz koji cvjeta (Butomus umbellatus).
Odvodnjavanje, sječa, zagađenje sa okolnih polja, ribolov i lov su neke od glavnih prijetnji ovom zaštićenom području[4]
Reference
^"Parkovi prirode u Hrvatskoj". Ministarsvo gospodarstva i održivog razvoja - MINGOR - mingor.gov.hr. Pristupljeno 9. 10. 2021.