Jezik

Za druga značenja, pogledajte Jezik (čvor).

Jezik je sistem gestikulacije, gramatike, znakova, glasova, simbola, ili riječi, koji se koristi za prikaz i razmjenu koncepata (tj., za komunikaciju), ideja, značenja i misli.

Proučavanje jezika kao koda se zove lingvistika, koju je kao akademsku disciplinu u tom obliku uveo Ferdinand de Saussure.

Uvod

Na svijetu se govori od 5.000 do 7.000 jezika. Nema usaglašenog mišljenja stručnjaka o tačnom broju jezika, jer danas još nema egzaktne definicije što razlikuje dva jezika, naime ponekad su dijalekti jednog jezika sličniji nekom drugom jeziku (neki njemački dijalekti i holandski), nego dijalektima svog nativnog jezika. Postoje brojni prirodni jezici, kao što je bosanski jezik, ali i umjetni, kao što su esperanto ili slovio.

Nauka koja se bavi proučavanjem jezika zove se jezikoslovlje.

Nauka koja se bavi proučavanjem jezičkih pojava, kako gramatičkih tako i književnih, zove se filologija.

Podjela jezika

Jezici se dijele po više kriterija, koji se mogu grupirati u tri skupine:

• po srodnosti jezika (genetski kriterij)
• po gramatičkim svojstvima (tipološke podjele)
• po zajedničkim karateristikama koje dijele jezici koji su zemljopisno blizu (arealne podjele).

Podjela jezika nije do kraja istraženo područje, i ne postoji općenito slaganje među naučnicima oko mnogih pitanja.

Podjela po srodnosti

Genetska podjela odnosi se na to da se međusobno srodni jezici grupiraju zajedno. Npr. bosanski, slovenski i češki grupiraju se u slavenske jezike. Slavenski jezici dalje se grupiraju u indoevropske jezike. Postoje mnoge druge jezičke porodice. Ova je podjela hijerarhijska, i podsjeća na taksonomiju u biologiji. Neki jezici čine porodicu za sebe, tj. ne mogu se povezati ni s jednim drugim poznatim jezikom, npr. baskijski jezik; takvi se nazivaju izoliranim jezicima.

Jezici se mogu podijeliti i na živuće i izumrle.

Tipološke podjele

Jedna tradicionalna podjela jest po složenosti i promjenjivosti riječi:

• izolativni jezici (npr. kineski jezik) u kojima su riječi nepromjenjive i sastoje se od jednog morfema;
• aglutinativni jezici (npr. turski jezik) u kojima su riječi tvore donekle pravilnim sljepljivanjem riječi i čestica;
• flektivni jezici (npr. hrvatski jezik), gdje se riječi kompleksno mijenjaju u različitim gramatičkim oblicima.

Jezici se mogu podijeliti i na jezike u kojima je upotreba ličnih zamjenica obavezna (npr. engleski jezik) i one u kojima se obično izostavljaju (npr. bosanski).

Sljedeća je podjela moguća po odnosu prema ulogama u rečenici:

• neki jezici jednako gramatički označavaju (mjestom u rečenici, padežom i sl.) subjekt prelaznog i neprelaznog glagola, a drugačije objekt prelaznog glagola (takvi se nazivaju nominativno-akuzativni, npr. bosanski)
• drugi jezici jednako označavaju objekt prelaznog glagola i subjekt neprelaznog, dok posebno stoji subjekt prelaznog glagola (ergativni jezici, npr. baskijski jezik)
• postoje i jezici koji kombiniraju ova dva pristupa, za različite glagole (aktivno-stativni jezici) ili za različita vremena (tipično, prošlo vrijeme ima ergativne osobine; tzv. podijeljena ergativnost)

Jezici se mogu dijeliti i po redoslijedu riječi u rečenici. Tako u hrvatskom imamo uobičajen redoslijed subjekt-glagol-objekt (skraćeno SVO, eng. verb "glagol"), dok je npr. u latinskom uobičajen redoslijed subjekt-objekt-glagol (SOV).

Usporedbu jezika bitno otežava što u svim jezicima ne postoje iste kategorije: nemaju svi jezici iste glasove, neki jezici imaju padeže, a neki ne; svi jezici nemaju iste vrste riječi (npr. ponegdje nema pridjeva kao posebne vrste, mnogi jezici nemaju članove). Te se pojave također uzimaju kao kriterij podjele, od kojih je možda najvažnija podjela u vezi s imenskim klasama:

• neki jezici dijele imenice na 2, 3, pa i mnogo više skupina, nazvanih klasama ili rodovima gdje se imenice u različitim klasama različito ponašaju (npr. hrvatski i njemački)
• drugi jezici jednako tretiraju sve imenice (npr. mađarski i turski jezik)

Treba spomenuti da se jezici po novijim teorijama dijele i na one koji označavaju glavu i one koji označavaju zavisni dio. Naime ako želimo imenici kuća dodati oznaku da pripada čovjeku, to se u brojnim jezicima može napraviti tako da se riječi stave jedna pored druge i jedna se promijeni. Po tome koja se mijenja, možemo podijeliti jezike na spomenute dvije skupine:

• u bosanskom se mijenja ("označava") čovjek ("zavisni dio"): čovjek + kuća = čovjekova kuća
• u mađarskom se mijenja ("označava") kuća ("glava"): ember "čovjek" + ház "kuća" = az ember háza

Arealne podjele

Mnogi jezici koji su se razvijali u bliskom kontaktu (npr. jezici Balkana, jezici Zapadne Evrope) dijele neka zajednička svojstva, pa se jezici mogu i grupisati na taj način, u tzv. jezičke saveze. Npr. karakteristično je za jezike Balkana da se buduće vrijeme tvori korištenjem pomoćnog glagola htjeti (standardni bos. ću u npr. gledat ću; međutim, kajkavsko narječje ne spada u balkanski jezički savez, jer u tvorbi futura koristi pomoćni glagol biti).

Literatura

• Agha, Agha (2006). Language and Social Relations. Cambridge University Press.
• Aikhenvald, Alexandra (2001). "Introduction". u Alexandra Y. Aikhenvald; R. M. W. Dixon (ured.). Areal diffusion and genetic inheritance: problems in comparative linguistics. Oxford: Oxford University Press. str. 1–26.
• Aitchison, Jean (2001). Language Change: Progress or Decay? (3rd (1st edition 1981) izd.). Cambridge, New York, Melbourne: Cambridge University Press.
• Allerton, D. J. (1989). "Language as Form and Pattern: Grammar and its Categories". u Collinge, N.E. (ured.). An Encyclopedia of Language. London:NewYork: Routledge.
• Anderson, Stephen (2012). Languages: A Very Short Introduction. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-959059-9.
• Aronoff, Mark; Fudeman, Kirsten (2011). What is Morphology. John Wiley & Sons.
• Austin, Peter K.; Sallabank, Julia (2011). "Introduction". u Austin, Peter K; Sallabank, Julia (ured.). Cambridge Handbook of Endangered Languages. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-88215-6.
• Baker, Mark C. (2001). "Syntax". u Aronoff, Mark; Janie Rees-Miller (ured.). The Handbook of Linguistics. Blackwell. str. 265–95.
• Bauer, Laurie (2003). Introducing linguistic morphology (2nd izd.). Washington, D.C.: Georgetown University Press. ISBN 978-0-87840-343-1.
• Bett, R. (2010). "Plato and his Predecessors". u Alex Barber & Robert J Stainton (eds.) (ured.). Concise Encyclopedia of Philosophy of Language and Linguistics. Elsevier. str. 569–70.
• Bloomfield, Leonard (1914). An introduction to the study of language. New York: Henry Holt and Company.
• Brown, Keith; Ogilvie, Sarah, ured. (2008). Concise Encyclopedia of Languages of the World. Elsevier Science. ISBN 978-0-08-087774-7.
• Clackson, James (2007). Indo-European Linguistics: An Introduction. Cambridge University press.
• Campbell, Lyle (2002). "Areal linguistics". u Bernard Comrie, Neil J. Smelser and Paul B. Balte (ured.). International Encyclopedia of Social and Behavioral Sciences. Oxford: Pergamon. str. 729–33.
• Campbell, Lyle (2004). Historical Linguistics: an Introduction (2nd izd.). Edinburgh and Cambridge, MA: Edinburgh University Press and MIT Press.
• Campbell, Lyle (2001). "The History of Linguistics". u Aronoff, Mark; Janie Rees-Miller (ured.). The Handbook of Linguistics. Blackwell. str. 81–105.
• Candland, Douglas Keith (1993). Feral Children and Clever Animals: Reflections on Human Nature. Oxford University Press US. str. 293–301. ISBN 978-0-19-510284-0.
• Chomsky, Noam (1957). Syntactic Structures. The Hague: Mouton.
• Chomsky, Noam (2000). The Architecture of Language. Oxford: Oxford University Press.
• Clarke, David S. (1990). Sources of semiotic: readings with commentary from antiquity to the present. Carbondale: Southern Illinois University Press.
• Comrie, Bernard (1989). Language universals and linguistic typology: Syntax and morphology (2nd izd.). Oxford: Blackwell. ISBN 978-0-226-11433-0.
• Comrie, Bernard, ured. (2009). The World's Major Languages. New York: Routledge. ISBN 978-0-415-35339-7.
• Coulmas, Florian (2002). Writing Systems: An Introduction to Their Linguistic Analysis. Cambridge University Press.
• Croft, William; Cruse, D. Alan (2004). Cognitive Linguistics. Cambridge: Cambridge University Press.
• Croft, William (2001). "Typology". u Aronoff, Mark; Janie Rees-Miller (ured.). The Handbook of Linguistics. Blackwell. str. 81–105.
• Crystal, David (1997). The Cambridge Encyclopedia of Language. Cambridge: Cambridge University Press.
• Cysouw, Michael; Good, Jeff (2013). "Languoid, doculect and glossonym: Formalizing the notion 'language'". Language Documentation and Conservation. 7: 331–59.
• Deacon, Terrence (1997). The Symbolic Species: The Co-evolution of Language and the Brain. New York: W.W. Norton & Company. ISBN 978-0-393-31754-1.
• Devitt, Michael; Sterelny, Kim (1999). Language and Reality: An Introduction to the Philosophy of Language. Boston: MIT Press.
• Dixon, Robert M. W. (1972). The Dyirbal Language of North Queensland. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-08510-6.
• Duranti, Alessandro (2003). "Language as Culture in U.S. Anthropology: Three Paradigms". Current Anthropology. 44 (3): 323–48. doi:10.1086/368118.
• Evans, Nicholas; Levinson, Stephen C. (2009). "The myth of language universals: Language diversity and its importance for cognitive science". Behavioral and Brain Sciences. 32 (5): 429–92. doi:10.1017/s0140525x0999094x.
• "First Impressions: We start to pick up words, food preferences and hand-eye coordination long before being born", Scientific American, vol. 313, no. 1 (July 2015). стр. 24.
• Fisher, Simon E.; Lai, Cecilia S.L.; Monaco, Anthony P. (2003). "Deciphering the Genetic Basis of Speech and Language Disorders". Annual Review of Neuroscience. 26: 57–80. doi:10.1146/annurev.neuro.26.041002.131144. PMID 12524432.
• Fitch, W. Tecumseh (2010). The Evolution of Language. Cambridge: Cambridge University Press.
• Foley, William A. (1997). Anthropological Linguistics: An Introduction. Blackwell.
• Goldsmith, John A. (1995). "Phonological Theory". u John A. Goldsmith (ured.). The Handbook of Phonological Theory. Blackwell Handbooks in Linguistics. Blackwell Publishers. ISBN 978-1-4051-5768-1.
• Greenberg, Joseph (1966). Language Universals: With Special Reference to Feature Hierarchies. The Hague: Mouton & Co.
• Haspelmath, Martin (2002). Understanding morphology. London: Arnold, Oxford University Press. (pbk)
• Haugen, Einar (1973). "The Curse of Babel". Daedalus. 102 (3, Language as a Human Problem): 47–57.
• Hauser, Marc D.; Chomsky, Noam; Fitch, W. Tecumseh (2002). "The Faculty of Language: What Is It, Who Has It, and How Did It Evolve?". Science. 298 (5598): 1569–79. doi:10.1126/science.298.5598.1569. PMID 12446899.
• Hauser, Marc D.; Fitch, W. Tecumseh (2003). "What are the uniquely human components of the language faculty?". u M.H. Christiansen and S. Kirby (ured.). Language Evolution: The States of the Art (PDF). Oxford University Press. Arhivirano s originala (PDF), 8. 8. 2014.
• Hockett, Charles F. (1960). "Logical considerations in the study of animal communication". u W.E. Lanyon; W.N. Tavolga (ured.). Animals sounds and animal communication. str. 392–430.
• International Phonetic Association (1999). Handbook of the International Phonetic Association: A guide to the use of the International Phonetic Alphabet. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-65236-0.
• Katzner, Kenneth (1999). The Languages of the World. New York: Routledge.
• Kennison, Shelia (2013). Introduction to Language Development. SAGE.
• Labov, William (1994). Principles of Linguistic Change vol.I Internal Factors. Blackwell.
• Labov, William (2001). Principles of Linguistic Change vol.II Social Factors. Blackwell.
• Ladefoged, Peter (1992). "Another view of endangered languages". Language. 68 (4): 809–11. doi:10.1353/lan.1992.0013.
• Ladefoged, Peter; Maddieson, Ian (1996). The sounds of the world's languages. Oxford: Blackwell. str. 329–30. ISBN 978-0-631-19815-4.
• Lesser, Ruth (1989). "Language in the Brain: Neurolinguistics". u Collinge, N.E. (ured.). An Encyclopedia of Language. London:NewYork: Routledge.
• Levinson, Stephen C. (1983). Pragmatics. Cambridge: Cambridge University Press.
• Lewis, M. Paul (ed.) (2009). "Ethnologue: Languages of the World, Sixteenth edition". Dallas, Tex.: SIL International.
• Lyons, John (1981). Language and Linguistics. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-29775-2.
• Macaro, Ernesto, ured. (2010). Continuum companion to second language acquisition. London: Continuum. str. 137–57. ISBN 978-1-4411-9922-5.
• MacMahon, April M.S. (1994). Understanding Language Change. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-44119-3.
• MacMahon, M.K.C. (1989). "Language as available sound:Phonetics". u Collinge, N.E. (ured.). An Encyclopedia of Language. London:NewYork: Routledge.
• Matras, Yaron; Bakker, Peter, ured. (2003). The Mixed Language Debate: Theoretical and Empirical Advances. Berlin: Walter de Gruyter. ISBN 978-3-11-017776-3.
• Moseley, Christopher, ured. (2010). Atlas of the World's Languages in Danger, 3rd edition. Paris: UNESCO Publishing.
• Nerlich, B. (2010). "History of pragmatics". u L. Cummings (ured.). The Pragmatics Encyclopedia. London/New York: Routledge. str. 192–93.
• Newmeyer, Frederick J. (2005). The History of Linguistics. Linguistic Society of America. ISBN 978-0-415-11553-7. Arhivirano s originala, 31. 12. 2014. Pristupljeno 18. 11. 2021.
• Newmeyer, Frederick J. (1998). Language Form and Language Function (PDF). Cambridge, MA: MIT Press. Arhivirano s originala (PDF), 16. 12. 2011. Pristupljeno 15. 5. 2018.
• Nichols, Johanna (1992). Linguistic diversity in space and time. Chicago: University of Chicago Press. ISBN 978-0-226-58057-9.
• Nichols, Johanna (1984). "Functional Theories of Grammar". Annual Review of Anthropology. 13: 97–117. doi:10.1146/annurev.an.13.100184.000525.
• Olson, David R. (1996). "Language and Literacy: what writing does to Language and Mind". Annual Review of Applied Linguistics. 16: 3–13. doi:10.1017/S0267190500001392.
• Payne, Thomas Edward (1997). Describing morphosyntax: a guide for field linguists. Cambridge University Press. str. 238–41. ISBN 978-0-521-58805-8.
• Pinker, Steven (1994). The Language Instinct: How the Mind Creates Language. Perennial.
• Romaine, Suzanne (2001). "Multilingualism". u Aronoff, Mark; Janie Rees-Miller (ured.). The Handbook of Linguistics. Blackwell. str. 512–33.
• Saussure, Ferdinand de (1983) [1913]. Bally, Charles; Sechehaye, Albert (ured.). Course in General Linguistics. Translated by Roy Harris. La Salle, Illinois: Open Court. ISBN 978-0-8126-9023-1.
• Sandler, Wendy; Lillo-Martin, Diane (2001). "Natural Sign Languages". u Aronoff, Mark; Janie Rees-Miller (ured.). The Handbook of Linguistics. Blackwell. str. 533–63.
• Senft, Gunter, ured. (2008). Systems of Nominal Classification. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-06523-8.
• Swadesh, Morris (1934). "The phonemic principle". Language. 10 (2): 117–29. doi:10.2307/409603. JSTOR 409603.
• Tomasello, Michael (1996). "The Cultural Roots of Language". u B. Velichkovsky and D. Rumbaugh (ured.). Communicating Meaning: The Evolution and Development of Language. Psychology Press. str. 275–308. ISBN 978-0-8058-2118-5.
• Tomasello, Michael (2008). Origin of Human Communication. MIT Press.
• Thomason, Sarah G.; Kaufman, Terrence (1988). Language Contact, Creolization and Genetic Linguistics. University of California Press.
• Thomason, Sarah G. (2001). Language Contact – An Introduction. Edinburgh University Press.
• Trask, Robert Lawrence (1999). Language: The Basics (2nd izd.). Psychology Press.
• Trask, Robert Lawrence (2007). Stockwell, Peter (ured.). Language and Linguistics: The Key Concepts (2nd izd.). Routledge.
• Ulbaek, Ib (1998). "The Origin of Language and Cognition". u J. R. Hurford & C. Knight (ured.). Approaches to the evolution of language. Cambridge University Press. str. 30–43.
• Van Valin, jr, Robert D. (2001). "Functional Linguistics". u Aronoff, Mark; Janie Rees-Miller (ured.). The Handbook of Linguistics. Blackwell. str. 319–37.
• Zentella, Ana Celia (2002). "Spanish in New York". u García, Ofelia; Fishman, Joshua (ured.). The Multilingual Apple: Languages in New York City. Walter de Gruyter.

Vanjski linkovi

• https://web.archive.org/web/20160420225029/http://www.utexas.edu/cola/centers/lrc/ielex/PokornyMaster-X.html

Nedovršeni članak Jezik koji govori o lingvistici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.