Istočni Jerusalem

Karta istočnog Jerusalema

Istočni Jerusalem je ime koji se koristi za djelove Jerusalema koji su poslije Izrelsko-Arapskog rata u 1948. godine došle pod kontrolu Jordana. Tokom Šestodnevnog rata 1967. godine Izrael je preuzeo i ove djelove Jerusalema. Pripajanje istočnog Jerusalema kao i ostatka Zapadne obale nikad nije prihvaćeno od strane međunarodne zajednice. Zbog ovoga pravni status Jerusalema još uvijek nije rješen.

Geografija

Istočni Jerusalem obuhvata oko 70 kvadratnih kilometara, uključujući Stari grad, te većinu arapskih dijelova grada izvan zidina, što obuhvata arapski, uglavnom trgovački dio sjeverno od zidina sa glavnom ulicom Salah ed-Din, Maslinsku goru na istok i naselje Siloam južno od zidina grada. Iz toga je izuzeto brdo „Scopus“ (heb. Har HaCofim; bos. Brdo izviđača) koje čini najsjeverniji dio Maslinske gore s Hebrejskim sveučilištem, koje je i prije 1967. godine bilo enklava pod izraelskom upravom.

U ovom se dijelu Jerusalema nalaze neka od najsvetijih mjesta triju monoteističkih religija: kršćanstva, islama i judaizma, kao što su Zapadni zid (tzv. Zid plača), Džamija al-Aqsa, i Crkva sv. Groba.

Izraelsko-palestinski sukob

Palestinci traže Jerusalem za svoj glavni grad, što Izrael odbija prihvatiti. Bio je pod vlasću Jordana od izraelskog rata za nezavisnost 1948. godine do Šestodnevnog rata 1967. godine, kad ga je okupirao Izrael. Većinsko, arapsko stanovništvo Istočnog Jerusalema ima tek ograničena građanska prava, budući da ne pripadaju ni Palestinskoj Narodnoj Samoupravi, a ni državi Izrael u punom smislu. Tako, imaju pravo na izraelsku ličnu kartu, ali ne i na izraelski pasoš.

Nedovršeni članak Istočni Jerusalem koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.