Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Grgeč (lat. Perca fluviatilis) jeste široko rasprostranjena riba iz porodice grgeča (Percidae).
Lokalni nazivi: kostriješ, bandar, buljež
Maks. dužina: 55 cm
Maks. težina: 4,5 kg
Vrijeme mriješćenja: kraj marta - kraj aprila
Opis i građa
Grgeč je izduženog tijela i glave u mlađem dobu, dok kasnije postaje šireg tijela, više nalik biljojednim vrstama, posebno kod jedinki u stajaćim vodama. Glava je proporcionalna tijelu i nosi snažna, krupna usta. Peraja je dobro razvijena, a oba leđna su nešto viša kod grgeča iz tekućih voda. Leđna peraja su međusobno spojena, a prednje je oštro nazubljeno. Tijelo pokriva sitna ktenoidna krljušt, duboko usađena u kožu. Boja je u osnovi zelenkastožuta, s vertikalnim crnim prugama (od 5 do 8) duž bokova. Nijanse boje tijela, broj i debljina pruga mogu varirati i u okviru istog staništa, a posebno u zavisnosti od okoline. Životni vijek grgeča varira od populacije do populacije. U pojedinim populacijama jedva da pređe 6-7 godina, dok u nekima živi mnogo duže.
Navike, stanište, rasprostranjenost
Grgeč može živjeti u najrazličitijim staništima: u maloj, brzoj rijeci, u velikoj rijeci, u bari i močvari, u dubokom jezeru, kanalima, pa i u priobaljima slabo oslanjenih mora. Pri dužini od 4-7 mm hrani se račićima i planktonima. Pri dužini od 40–50 mm prelazi polako na ishranu sitnim beskičmenjacima faune dna: larveinsekata, pretežno komaraca, ali i mlađ drugih riba. Dostizanjem dužine od 13-15 cm grgeč se pretežno hrani ribama, a nerijetko napada ribe svoje dužine.
U priobalnom pojasu boravi do kasne jeseni, kad sa padom temperature polako odlazi ka dubinama gdje prezimi. Preživljavanje zavisi od uspjeha u ishrani tokom prve godine života. Odrasli, krupni grgeči često su usamljeni, ali u mladosti love plijen i kao jatni predatori. Njihova brzina plivanja i ubrzanje nisu impozantni, te im pojedinačno većina riba lako umakne, ali mogu koristiti kolektivni lov u jatu, kad ono što promakne jednom može naletjeti sljedećem lovcu. Love isključivo danju, iz zasjede, najviše u zoru i sumrak, ali i preko dana, zavisno od potrebe za hranom i količine hrane. Noć provode u plitkoj priobalnoj vodi na dnu, potpuno neaktivni. Odrasli grgeči zimi, iz dubina, u toplim danima, periodično dolaze u pliće dijelove da nešto ulove, pa se zatim ponovo vraćaju u dubinu. U proljeće, kada se voda ugrije, grgeč se ponovo aktivira i kreće u lov.
Razmnožavanje
Ženke imaju samo jedan jajnik, nastao spajanjem prvobitna dva. Posebni jajovodi ne postoje. Mriješćenje se odvija na različitim područjima, pa i na raznim dubinama. Glavni stimulator mriješćenja je porast temperature. Ono se obavlja i danju i noću, a traje od sedmice do mjesec dana, obično 10-14 dana. Na mrijestilišta dolaze najprije mužjaci, tek 2-3 dana kasnije i ženke. Pred mriješćenje ženka obično pliva u krug, da bi zatim lučnim savijanjem tijela i kontrakcijama izbacila ikru (u roku od 5 sekundi) u vidu dugačke, spiralno izuvijane trake duge do 2,1 m i široke 5–10 cm. Mužjaci, obično po dva (sa svakog kraja trake ka sredini po jedan), odmah poslije polaganja ikre plivaju i nad trakom izbacuju mliječ. Poslije mriješćenja u vremenu od oko pola sata i mužjaci, a naročito ženke, budu ošamućeni, izgubljenog osjećaja za ravnotežu, a potom se, oporavivši se, udaljavaju s mrijestilišta. Ikra poslije oplođenja ima prečnik od 2-3 mm. Inkubacija ikre traje od 8 do 14 dana, u zavisnosti od temperature vode. Tek izvaljena mlađ duga je između 4 i 6 mm. Optimalna temperatura je 14 stepeni - tada je preživljavanje ikre i mlađi najveće.
U našim uslovima mriješćenje grgeča nastupa od posljednjih 10 dana marta do kraja aprila, a u hladnijim godinama do početka maja. Spolnu zrelost ženke stječu u 4. godini, a neki mužjaci i godinu dana ranije. Kada pređu na ishranu ribom, odrasli spolno zreli grgeči riješili su većinu svojih životnih problema. Posebno je to vidljivo kod ženki i stopa smrtnosti tih uzrasta je izuzetno mala i nepromjenjiva. Rast je, poslije izrazitog ubrzanja u 4, 5. i 6. godini starosti, nešto usporeniji, ali stalan i sasvim solidan. Poslije izvaljivanja, mlađ je u mirnim dijelovima priobalja. Kako se plivački osposobljava, kreće ka otvorenoj vodi, u ishranu planktonom pri površini. Početkom ljeta, pri veličini od oko 5 cm, vraća se u priobalje ili na dno do dubine od oko 3 m i prelazi na ishranu faunom dna.
.jpg)
