Izgrađena je početkom XX vijeka. Tokom 1992. je minirana i zapaljena, tako da su ostali sačuvani samo zidovi objekta, pristupna stepeništa i potporni zidovi. Obnovljena je 2009. godine uz pomoć Federalnog ministarstva kulture i sporta, kantonalnih i lokalnih vlasti, Banjalučke biskupije kao i donacijom francuske humanitarne organizacije Potencijal. Novi projekat u gotskom stilu izradio je Isak Medić, dipl. ing. građevine, zasnovan na fotografijama i snimcima, a ne na originalnoj dokumentaciji. Crkva je rehabilitirana na istoj lokaciji, na temeljima porušene crkve, i u istim gabaritima.
Pripada Prijedorskoj župi koja je u sastavu Banjalučke biskupije
Opis
Prostorno je koncipirana kao trobrodna građevina. U dispozicionom smislu ima: glavni brod (lađu), dva bočna broda, prostor svetilišta (oltar i sakristiju) i zvonik. Glavni brod je u osnovi pravougaonog oblika čije dimenzije iznose 5,00 x 5,30 m. Bočni brodovi su manjih dimenzija i njihovi vanjski zidovi se završavaju poligonalno. Sakristija i oltar imaju također geometrijski nepravilnu osnovu. Svetilište je uzdignuto u odnosu na pod lađe i bočnih brodova za 19 cm. Iz prostora oltara koji se nalazi na sjevernoj strani , omogućen je ulaz u sakristiju preko jednokrilnih drvenih vrata. Pomoćni ulaz je smješten na zapadnoj fasadi i preko njega je ostvaren ulaz u sakristiju.
Toranj zvonika je smješten na južnom dijelu dvovodnog krova glavnog broda. Osnova zvonika je kvadratna i njene dimenzije iznose cca 1,60 x 1,60 m. Zvonik je izrađen od drvene konstrukcije sa šatorastim krovom koji je porekriven bakrenim limom. Mjereno od sljemena dvovodnog krova, visina zvonika iznosi cca 2,40 m, a visina šatorastog krova do križa iznosi cca 3,60 m. Na svim stranama zvonika nalaze se identični otvori za zvono koji u gornjem dijelu imaju oblik prelomljenog luka dimenzija 0,8 x 2,3 m. Zvono težine 150 kg je naručila i dala izraditi u Italiji dobrotvorno društvo Potencijal iz Južne Francuske, koja već dugi niz godina pomaže stanovnike Bosanske Krupe, bez obzira na njihovu vjersku i nacionalnu pripadnost.
Glavna fasada crkve je raščlanjena po visini u tri nivoa – najviši je zvonik, zatim glavni brod, bočni brodovi a najniži je krov koji prekriva svetilište. Raščlanjivanjem krovnih površina postignuta je dinamičnost prostorne kompozicije. Dvoja ulazna vrata smještena su na južnoj fasadi. Vrata su izrađena od masivnog drveta dimenzija 1,2 x 2,6 m. Sa vanjske strane vrata su ukrašena profiliranim rozetama.
Literatura
Anto Orlovac - Banjalučka biskupija u riječi i slici od 1881. do 2006. Zagreb: 2006.
.jpg)
