|
Brezičani (Prijedor)
Brezičani su naseljeno mjesto u općini Prijedor smješteni na sjeverozapadnom djelu Bosne i Hercegovine na desnoj obali rijeke Sane.
Klima
Klima je umjereno-kontinentalna sa minimalnom temperaturom od -20 i maksimalnom temperaturom od 40 stepeni. Prosječna godišnja temperatura iznosi +11 stepeni dok broj sunčanih dana u godini iznosi prosječno 60. Količina padavina iznosi 991 mm/m2
Stanovništvo
Prema popisu iz 1991. godine na području Brezičana živjelo je 1648 stanovnika od toga 1159 Srba, 361 Bošnjaka, 99 Jugoslovena, 6 Hrvata i 23 ostalih.
| Sastav stanovništva – naselje Brezičani |
|---|
| 2013.[2] | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | | Osoba | 1 221 (100,0%) | 1 648 (100,0%) | 1 572 (100,0%) | 1 544 (100,0%) | 1 439 (100,0%) | | Srbi | 1 123 (91,97%) | 1 159 (70,33%) | 1 078 (68,58%) | 1 215 (78,69%) | 1 132 (78,67%) | | Bošnjaci | 58 (4,750%) | 361 (21,91%)1 | 305 (19,40%)1 | 297 (19,24%)1 | 224 (15,57%)1 | | Nisu se izjasnili | 10 (0,819%) | – | – | – | – | | Hrvati | 6 (0,491%) | 6 (0,364%) | 8 (0,509%) | 18 (1,166%) | 38 (2,641%) | | Muslimani | 5 (0,410%) | – | – | – | – | | Bosanci i Hercegovci | 4 (0,328%) | – | – | – | – | | Nepoznato | 4 (0,328%) | – | – | – | – | | Ostali | 4 (0,328%) | 23 (1,396%) | 20 (1,272%) | 4 (0,259%) | – | | Jugoslaveni | 3 (0,246%) | 99 (6,007%) | 161 (10,24%) | 10 (0,648%) | 40 (2,780%) | | Pravoslavci | 2 (0,164%) | – | – | – | – | | Slovenci | 1 (0,082%) | – | – | – | – | | Romi | 1 (0,082%) | – | – | – | – | | Makedonci | – | – | – | – | 2 (0,139%) | | Albanci | – | – | – | – | 2 (0,139%) | | Crnogorci | – | – | – | – | 1 (0,069%) |
- 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.
Prirodni resursi
Na području Brezičana nalaze se nalazišta bijele gline (neki djelovi nose i ime po tome kao što su Bijela zemlja ili Keramika). Nalazišta pitke vode kao i nalazišta šljunka, pijeska i drugih građevinskih materijala.
Na području Brezičana postoje veoma povoljni uvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Prema analizama iz ove oblasti moguć je razvoj za voćarsko-povrtlarsku i ratarsko-stočarsku proizvodnju, proizvodnju meda, proizvodnju cvijeća te rasadničku proizvodnju u oblasti voćarstva i povrtlarstva kao i skupljanje šumskih plodova i ljekovitog bilja. Dobar primjer je Vitaminka (Prijedorcanka) koja je 2013 godine otkupila preko 7000 tona voca.
Reference
Vanjski linkovi
|
|
