Bosansko Grahovo

Bosansko Grahovo
Općina i naseljeno mjesto
Opština Bosansko Grahovo
Bosansko Grahovo
Grb
Općina Bosansko Grahovo u Bosni i Hercegovini
Bosansko Grahovo Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°10′42.5″N 16°21′47.6″E
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton	Kanton 10
Općina	Bosansko Grahovo
Vlada
• Načelnik	Uroš Đuran[1] (SNSD)
Površina
• Općina	783,17 km^2
• Naseljeno mjesto	12,01 km^2
Stanovništvo (2013)
• Općina	2.449
• Općina (gustoća)	3,13 /km^2
• Naseljeno mjesto	651
• Naseljeno mjesto (gustoća)	54,2 /km^2
Demonim(i)	Grahovljanin
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	80 270
Pozivni broj	(+387) 34
Matični broj	106160[2]
Matični broj općine	10146
Veb-sajt	bosanskograhovo.ba

Bosansko Grahovo je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, koja se nalazi u sastavu Kantona 10.

Geografija

U Grahovskom polju

Bosansko Grahovo nalazi se u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. U topografskom pogledu područje pripada brdsko – planinskoj regiji sa visinama od 700–1862 m nadmorske visine. Prostire se duž vijenca planine Dinare, koji na sjeverozapadu počinje Uilicom a završava planinom Gnjat na jugoistoku te na dijelovima planine planine Šator visine 1862 m i Jadovnik na sjeveroistoku. Ovo područje ima tipičan Dinarski reljef, koji karakteriziraju visoke planine i kraška polja: Grahovsko polje, Pašića polje i dio Livanjskog polja.

U hidrografskom pogledu područje Bosanskog Grahova podijeljeno je na slivove Crnog i Jadranskog mora. Vododijelnica je u mjestu Begovac poznat u narodu pod nazivom Dijelovi. Riječica Struga, Unac i Gudaja pripadaju Crnomorskom slivu a riječica Korana i vode Livanjskog polja pripadaju Jadranskom slivu. Na kraškim poljima nalaze se manji vodotoci koji poniru. Na planini Šator na visini 1488 m smješteno je Šatorsko jezero dugačko 337 m široko 127 m koje spada u red glečerskih jezera. Najveća dubina jezera 8 m. Voda je providna do dubine 4 m, tako da je vidljiv najveći dio jezerskog dna. Pored ovog jezera postoje još dva prirodna jezera, Pečenačko u Grahovskom polju i jezero u Nuglašici u Livanjskom polju, te dva vještačka jezera u Borovači i Preodcu.^[3]

Područje Bosanskog Grahova nalazi se u marginalnom pojasu kontinentalne i mediteranske klime. Otuda i klima ima zajedničke karakteristike oba tipa. U pogledu godišnje količine padavina ovo područje nalazi se pod jačim utjecajem strujanja sa mora, te količina padalina ukazuje na humidni karakter klime.

U krečnjačkom masivu Stražbenice u području sela Resanovaca nalazi se jedan od najvećih speleoloških sistema u Bosni i Hercegovini. Tu je pećina Ledenica, vjerovatno najbogatija pećina u BiH i jedna od poznatijih u široj regiji, istražene dužine 697 m i površine 8477 m². Pored Ledenice u Resanovcima postoje još nekoliko pećina: Čađava dužine 322,5 m i površine 3558,5m², Skakića pećina dužine 55 m i površine 304 m², Vodena pećina dužine 1002,5 m i površine 10.370 m² i ponor Stuge. Veza između ponora Struge i Bastašice kod Drvara utvrđena je bojenjem 1969.

Historija

Prethistorijsko doba

Na području današnjeg Bosanskog Grahova pretpostavlja se da je bilo života još u prethistoriji. Najvjerovatnije oko 4.300 godine p. n. e., u toku srednjeg neolita, datiraju ostaci jednog ili više naselja sojeničarskog tipa pronađenih na lokalitetu "Soline kuće". Iz vremena oko 2.300 godine p. n. e., koje pripada ranom bronzanom dobu nađeni su kulturni slojevi na Gradini i Gradinici, kao i grobovi u blizini sela Luke.

Rimsko doba

Bosansko Grahovo se kao naseljeno mjesto spominje pod imenom Salvia, a nalazilo se na rimskom putu, koji je vodio iz pravca Salone prema sjeveru, pravcem na kojem su osim Salvije ležali i Resanovci, Donji Unac, Bosanski Petrovac, Hum Kokoruš (Sarnade), a odatle dalje lijevom obalom Sane na Prijedor (Ad Pretorivm?) i Boćim kod Bosanske Dubice za Sisak. Iz tog vremena datiraju i rimski nadgrobni spomenici sa natpisima pronađeni u blizini policijske stanice u Grkovcima tokom 1970-ih. Pretpostavlja se da se na području Bosanskog Grahova osim Salvije nalazilo i drugo rimsko naselje, poznato pod imenom Stridon.

Dolazak Slavena

Kraj Rimskog carstva je početak velike seobe naroda. Doseljavanje Slavena na prostore Grahova teče kao i u ostalim krajevima ovog dijela Bosne. O tome svjedoči novčić pronađen u jednom grobu u okolini grada.

Srednjovjekovna Bosna

U vremenu koje je uslijedilo na području Bosanskog Grahova historičari bilježe prvu pojavu bosanskih krstjana (pripadnika Crkve bosanske, "heretika", u historiografiji poznatih kao bogumili). Iz vremena 12. vijeka datiraju stećci "dobrih Bošnjana", koji se i danas mogu pronaći u selu Pržina i njegovoj okolini. Iz perioda Bosanskog kraljevstva datiraju i tragovi starog rudnika boksita u Bastasima, koji je vjerovatno otvoren za vrijeme kralja Tvrtka I Kotromanića. Prema narodnim predanjima tu su radili saksonski rudari, porijeklom iz današnje Njemačke.

Osmanlijsko doba

Bosansko Grahovo kao mjesto u Bosni potpada 1463. pod osmanlijsku vlast. Četiri vijeka osmanlijske vladavine učinili su da naselje dobije orijentalni pečat u svom tkivu, što je karakteristika najvećeg dijela sličnih mjesta u Bosni i Hercegovina. Dolaskom Osmanlija naselje i dalje ostaje beznačajna tačka na rubu Osmanlijskog carstva, u kojem uglavnom živi pravoslavno i muslimansko stanovništvo. Od značaja za Bosansko Grahovo i Grahovsko polje s njegovim mahom pravoslavnim stanovništvom, bili su agrarni ustanci iz druge polovine 19. vijeka. Već 1860. godine u kupreškom kraju djeluje emisar srpske vlade Nikola Okanović, koji tu ostaje do svoje smrti 1864. godine. On je pripremao ustaničke čete na Kupresu, u Prologu i u Grahovu, te su 1869. godine stigle i posebne četovođe u te krajeve. Do ustanka ipak nije došlo, jer vlada u Beogradu nije bila spremna na tako veliki zalogaj, kakva je bila Bosna toga doba. Nedugo iza toga na područje Grahovskog polja dolaze istaknuti srpski agitatori, poput arhimandrita Nićifor Dučića i sarajevskog trgovca Bogoljuba Petranovića, koji podižu ustanak novih četa za Kupres, Grahovo, Prolog i Grab-klanac prema Dalmaciji. U tu svrhu nastojalo se pridobiti i lokalne muslimane protiv Osmanlija i katolike preko franjevaca, kako bi se zagrijali za ideju stvaranja moderne države južnih Slavena pod srpskom dominacijom. Ovi ustanci su ugušeni, nakon kojih se i dalje ne poštuje Seferska naredba od 12. septembra 1859. godine o agrarnim odnosima u Bosni. Nezadovoljstvo u narodu i dalje je tinjalo, prijeteći da se pretvori u ustanak.

Austrougarsko doba

Bosansko Grahovo je ušlo, kao naseljeno mjesto u sastav Austro-Ugarske, gdje ostaje do kraja Prvog svjetskog rata 1918. U selu Obljaj smještenom istočno od Bosanskog Grahova rođen je Gavrilo Princip, pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta "Mlada Bosna", koji je u Sarajevu 1914. godine, atentator na austrougarskog prestolonasljednika Franje Ferdinanda i njegovu suprugu. Tom prilikom su oboje ubijeni, što je bio povod za početak Prvog svjetskog rata.

Dvadeseti vijek

Bosansko Grahovo postaje zasebna općina u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na granici sa Hrvatskom. Nakon vojne operacije "Oluja", koju su snage Hrvatske vojske izvele protiv vojske Republike Srpske ljeta 1995. Bosansko Grahovo je ušlo u sastav Kantona br. 10 Federacije Bosne i Hercegovine.

Stanovništvo

Glavni članci: Demografija Bosanskog Grahova i Spisak naseljenih mjesta u općini Bosansko Grahovo

Nacionalni sastav stanovništva – općina Bosansko Grahovo

Sastav stanovništva – općina Bosansko Grahovo
	2013.[4]	1991.[5]	1981.[6]	1971.[7]	1961.[8]
Osoba	2 449 (100,0%)	8 311 (100,0%)	9 032 (100,0%)	10 555 (100,0%)	10 196 (100,0%)
Srbi	2 028 (82,81%)	7 888 (94,91%)	7 739 (85,68%)	10 100 (95,69%)	9 787 (95,99%)
Hrvati	393 (16,05%)	226 (2,719%)	264 (2,923%)	364 (3,449%)	368 (3,609%)
Nisu se izjasnili	10 (0,408%)	–	–	–	–
Bošnjaci	6 (0,245%)	12 (0,144%)^1	5 (0,055%)^1	14 (0,133%)^1	2 (0,020%)^1
Ostali	4 (0,163%)	50 (0,602%)	24 (0,266%)	40 (0,379%)	6 (0,059%)
Crnogorci	2 (0,082%)	–	15 (0,166%)	–	11 (0,108%)
Nepoznato	2 (0,082%)	–	–	–	–
Jugoslaveni	1 (0,041%)	135 (1,624%)	978 (10,83%)	37 (0,351%)	22 (0,216%)
Ukrajinci	1 (0,041%)	–	–	–	–
Muslimani	1 (0,041%)	–	–	–	–
Bosanci	1 (0,041%)	–	–	–	–
Albanci	–	–	6 (0,066%)	–	–
Mađari	–	–	1 (0,011%)	–	–

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naselje Bosansko Grahovo

Sastav stanovništva – naselje Bosansko Grahovo
	2013.[4]	1991.[5]	1981.[6]	1971.[7]	1961.[8]
Osoba	651 (100,0%)	2 096 (100,0%)	1 602 (100,0%)	1 229 (100,0%)	696 (100,0%)
Srbi	600 (92,17%)	1 999 (95,37%)	1 358 (84,77%)	1 167 (94,96%)	670 (96,26%)
Hrvati	45 (6,912%)	14 (0,668%)	26 (1,623%)	25 (2,034%)	14 (2,011%)
Jugoslaveni	1 (0,154%)	61 (2,910%)	193 (12,05%)	18 (1,465%)	4 (0,575%)
Crnogorci	1 (0,154%)	–	12 (0,749%)	–	5 (0,718%)
Muslimani	1 (0,154%)	–	–	–	–
Bosanci	1 (0,154%)	–	–	–	–
Nisu se izjasnili	1 (0,154%)	–	–	–	–
Ostali	1 (0,154%)	16 (0,763%)	2 (0,125%)	8 (0,651%)	3 (0,431%)
Bošnjaci	–	6 (0,286%)^1	4 (0,250%)^1	11 (0,895%)^1	–
Albanci	–	–	6 (0,375%)	–	–
Mađari	–	–	1 (0,062%)	–	–

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Poznate ličnosti

• Đuro Pucar Stari
• Gavrilo Princip

Također pogledajte

• Kanton 10

Reference

1. "Bosansko Grahovo". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
2. "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
3. Strateški plan razvoja opštine Bosansko Grahovo za period 2005-2010
4. "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
5. "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
6. "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
7. "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
8. "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.

Vanjski linkovi

• Zvanični sajt općine Bosansko Grahovo Arhivirano 11. 2. 2021. na Wayback Machine