Baton

Baton (Bato I) je bio vođa ilirskog plemena Dezitijati (Daesitiates). Vodio je veliku pobunu protiv Rimske Imperije u periodu od 6.-9. godine n. e.

Opis

Rođen je vjerovatno između 35. i 30. godine p. n. e. na području "gornje" Bosne. Pripadao je Dezitijatima koji su naseljavali područja današnje centralne Bosne i Hercegovine.^[1] Od 33. godine p. n. e. Dezitijati su bili pod Rimskom vlašću sa statusom polu-nezavisnog civitas peregrini (naziv za slobodno stanovništvo koje je imalo određenu administrativnu i teritorijalnu autonomiju ali bez statusa građana Rima). U dato vrijeme navedene teritorije su bile dio rimske provincije Ilirikum čije je sjedište bilo u Saloni, na obali Jadranskog mora. Smatra se da je Batonova porodica bila uticajna a da je on kao odrastao muškarac bio politički i vojni zvaničnik Dezitijata (princeps).

Revolt

Za vrijeme Batonovog ustanka nekoliko ilirskih plemena iz Panonije i Dalmacije pobunili su se protiv rimske vlasti zbog visokih poreza i prisilne regrutacije. Naime, Rimljani su planirali napasti germansko pleme Markomani te je s tim ciljem na umu Cezar Augustus naredio mobilizaciju među Ilirima. U proljeće 6. godine n. e. Dezitijatima iz centralne Bosne s Batonom na čelu uskoro su se pridružili Breuci čije se vođa također zvao Baton. U jesen iste godine, dva Batona su skupa vodili ujedinjenu armiju pobunjenika. Veoma brzo, rimske trgovačke rute su bile prekinute a vojne jedinice uništene. Za samo nekoliko sedmica cijela teritorija na kojoj je današnja Bosna bila je izgubljena za Rim. Umjesto daljih osvajanja Rim je gubio teritorije, što je vjerovatno stvorilo veliku uznemirenost. Historičar Suetonijus je opisao ovaj veliki ilirski ustanak (Bellum Batonianum) kao najteži po Rim još od vremena Punskih Ratova, oko dva stoljeća ranije, a vjerovatno najveći u Augustovo vrijeme.^[2]

Dakle, Rim je morao poslati desetak legija i približan broj pomoćnih trupa (auxiliares), saveznike iz Trakije i plaćenike koko bi ugušio ustanak. Vrhovni komandant ovih snaga bio je budući imperator Tiberije. Baton je pokušao osvojiti Salonu (očigledno je imao podršku Dalmata ili bar slobodan prolaz) ali nakon što ga je porazio Marcus Valerius Messalla Messallinus, guverner Ilirikuma, povukao se sjevernije, gdje se sastao sa Breucima i njihovim Batonom. Nakon dvije godine gerilskih borbi po bosanskim planinama i močvarama Panonije, u ljeto 8. godine n. e. Baton Breučki se predao Tiberijusu (vjerovatno potkupljen) na obali rijeke Bathinus (Bosna).

Nedugo zatim, dezitijatski Baton je zarobio breučkog Batona i odlučeno je da se on pogubi.^[3] Naredne godine, Tiberije i Germanicus su pokrenuli završne ofanzive protiv Dezitijata.^[4] U septembru 9. godine n. e. (samo nekoliko dana prije bitke u Teutoburškoj šumi) dogodile su se vjerovatno najteže bitke nakon kojih su Dezitijati morali prihvatiti poraz.

Moral Ilira zadivio je i same Rimljane. U posljednjoj velikoj bici, kada su Rimljani opkolili posljednji Batonov bedem otpora, grad Arduba (Vranduk?), rimski hroničari zabilježili su slijedeće: "Ponosne ilirske žene sa djecom u naručju bacaju se za zidina grada u vatre koje plamsaju svud okolo. One se ne predaju Rimljanima, a Ilirski ratnici oduzimaju sebi život svojim mačevima..." ^[5]

Antički historičar Strabon navodi da je Baton zarobljen na teritoriji Dalmata. Navodno je Tiberije upitao Batona i Dezitijate zašto su se pobunili a Baton je odgovorio: "Vi Rimljani ste sami krivi jer ste poslali vukove da čuvaju vaša stada a ne pastire." Baton je odveden u Rim, po običaju prema kojem su se poražene vođe pokazivali kao trofeji a ostatak života je proveo u Raveni, Italija^[6].

Također pogledajte

• Batonov ustanak

Reference

1. "John Wilkes - the Illiyans". Elektronska verzija. Pristupljeno 9. 2. 2018.
2. Salmedin Mesihović - Bitka za Ilirik
3. "Salmedin Mesihović - Ilirike". Arhivirano s originala, 12. 1. 2020. Pristupljeno 27. 3. 2020.
4. "Salmedin Mesihović - SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA "POUNJSKA OFANZIVA"" (PDF). INSTITUT ZA ISTORIJU • Br. 4, 1-234, Sarajevo 2009. Arhivirano s originala (PDF), 14. 7. 2018. Pristupljeno 9. 2. 2016.
5. Stipčević, A.; "Iliri-povijest, život, kultura", Školska Knjiga, 1989. Također vidjeti radove Alojza Benca, prof. Envera Imamovića, i Zilke Kujundžić-Vejzagić
6. Smith, Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology Arhivirano 7. 6. 2008. na Wayback Machine - Poslao je Batona u Ravenu.

Izvori i vanjski linkovi

• J. J. Wilkes, The Illyrians, 1992, ISBN 0-631-19807-5.
• Velleius Paterculus II, CX, 4-5.
• Ovidije, Ex Ponto, II, I, 46.
• Suetonius. Tib. 20.
• Cassius Dio (LV, 29, 2; LV, 32, 3; LV, 34, 4; LVI, 12, 2-3; LVI, 13, 2; LVI, 16, 1-3).
• Strabon Geografija (VII, 5, 3), i natpis CIL V 3346 Verona.