| Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Amur je riba nizijskih rijeka, porijeklom iz srednje Azije.
Boja mu se kreće od tamnih, zelenkasto crnih leđa a prema svijetlo sivim bokovima, do skoro bijelog stomaka. Ima izrazito vretenasto tijelo prekriveno krupnom krljušt. Na području Bosne i Hercegovine nema odgovarajuće uslove za mrijest, pa se primjerci kreću od 2-3 kg (veličina kojom se poribljava), pa do preko 20 kg.
Navike, stanište i rasprostranjenost
Amur je porijeklom iz tokova velikih rijeka srednje Azije. Na područje bivše Jugoslavije je donesen iz Mađarske, najprije u ribnjake, a iz njih se proširio u Dunav i njegove pritoke. Sada je najrasprostranjeniji u kanalima obraslim vodenim rastinjem, koje mu i čini osnovnu hranu, a zalazi čak i u male kanaliće za navodnjavanje, pa je bilo slučajeva da su seljaci na njima vilama hvatali ribe veličine do 10 kg.
Razmnožavanje
Mrijesti se na pjeskovitim terenima u dosta jakoj struji. Polaže ikru u dijelovima rijeke blizu izvora, jer njegova ikra nije fiksirana već je vodena struja nosi nizvodno. Plodnost ženki se kreće čak i do milion komada ikre po mrijestu. Za razvoj ikre i mrijest, potrebna je temperatura vode od preko 37 stepeni celzijusa. U uslovima koji vladaju na području BiH, njegov mrijest moguć je samo vještačkim putem.
Literatura
