Alati su pomagala[1] za izvođenje radova u pojedinim zanimanjima. Oni su svojevrsni produžeci ljudskih ekstremiteta, za lakše obavljanje poslova. Osiguravaju prednost i povoljan položaj za obavljanje fizičkih poslova. Na primjer, željezna šipka služi kao poluga.
Alatima se služe ljudi, ali je uočeno da neku vrstu alata koriste i pojedine životinje kao što su majmuni, neke vrste ptica, ali i morska vidra.
Izraz „alat“ se ne koristi samo za fizičke objekte, nego i za, naprimjer, pojedine kompjuterske programe.
Većina alata, može, nažalost i da služi kao oružje, naprimjer čekić ili nož. Slično, ljudi koriste i oružje kao što je eksploziv, kao alat.
Uloge alata
Mnogi alati ili grupe alata služe za obavljanje jedne ili više osnovnih operacija, kao što su:
sječenje (nož, kosa, srp i dr.)
koncentracija sile (čekić, malj, odvrtač, burgija, bič, pribor za pisanje i dr.)
spajanje i držanje zajedno (kliješta, rukavice, ključevi, odvrtači i dr.)
Često zbog samog dizajna, alati mogu zamijeniti jedni druge u svojoj osnovnoj upotrebljivosti. Na primjer, kliješta služe za sječenje i hvatanje, čak i kao čekić. Tu su i ručne pile višestruke namjene.
Najstariji poznati alati su noževi. Mehanički uređaji, poznati i starim Grcima, doživljavaju procvat u Srednjem vijeku, sa sistematskom upotrebom novih izvora energije, kao što su voda i vjetar.
Nagli razvoj u proizvodnji novih alata se desio pronalaskom mašina alatljika u doba industrijske revolucije.
Izbor alata može da zavisi od materijala koji se obrađuje: metali, papir, tekstil, drvo, plastika i dr.
Pojedine vrste alata
čekići,
bušilice,
odvrtači,
poluge,
ključevi,
pribori za mjerenje,
pribori za pojedina zanimanja,
sjekači,
makaze,
sjekire,
oštrice,
abrazivi,
pile,
lopate,
krampe, itd.
Za dugo i pouzdano korištenje alata i pribora, potrebno je njihovo čuvanje, pravilno rukovanje, podmazivanje, oštrenje i druge radnje pogodne za pojedine njihove vrste.
